Istovremeni rad ljekara u javnom i privatnom sektoru otvara mogućnosti zloupotrebe službenog položaja i potrebna je jača inspekcijska kontrola, poručeno je iz Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).
Projekt koordinator CEMI-ja, Marko Savić, rekao je da, prema podacima koje su dobili u intervjuu sa predstavnicima Ministarstva zdravlja, resorni ministar nije dao nijednu saglasnost za dopunski rad ljekara.
“Uprkos činjenici da do sada od Ministarstva nije izdata ni jedna saglasnost za rad u privatnim zdravstvenim ustanovama, evidentna je činjenica da se zakonska zabrana ne poštuje, što ukazuje na potrebu jače inspekcijske kontrole”, rekao ja Savić agenciji MINA.
On je kazao da u CEMI-ju smatraju da je pozitivan pomak načelni stav Ministarstva da ne daje saglasnost za dopunski rad u privatnim zdravstvenim ustanovama, naravno ukoliko je takav princip i dalje na snazi.
“Istovremeni rad u javnom i privatnom sektoru otvara mogućnosti zloupotrebe službenog položaja, posebno za ljekare koji mogu poziciju u državnoj instituciji koristiti za preusmjeravanje pacijenata na privatnu praksu od koje imaju dodatnu ekonomsku korist”, naveo je Savić.
On ističe da se na taj način pacijent primorava da direktno plaća za uslugu u privatnim ordinacijama ili klinikama, iako bi istu uslugu, često od istog zdravstvenog radnika, mogao dobiti besplatno, odnosno pokrivenu prihodima od Fonda za zdravstveno osiguranje, u državnoj instituciji.
Time se, dodaje Savić, usluga ustvari plaća i direktno i kroz doprinose zdravstvenom osiguranju.
“Zbog dopunskog rada u privatnoj praksi, ljekari mogu često odsustvovati sa svojih pozicija u državnim domovima zdravlja i klinikama, što povećava čekanje na zdravstvenu uslugu i povećava pritisak na pacijente da alternative traže u privatnoj praksi”, rekao je Savić.
On smatra da inspekcijski nadzor u poštovanju prethodnog Zakona nije dao rezultate. “Jer je bilo očigledno i iz ličnog iskustva, da je mnogo više ljekara koji rade u državnim angažovano u privatnim zdravstvenim ustanovama”.
“Iskustveno, i na osnovu naših prethodnih analiza, pokazala se falinka u inspekcijskom nadzoru, što negdje može značiti da su ljekari nastavili da rade i u privatnim zdravstvenim ustanovama”, naveo je Savić.
Prema njegovim riječima, potrebno je sprovesti novu analizu i istražiti poštovanje odredbi novog Zakona u ovom dijelu, dobiti od menadžmenta zdravstvenih institucija odgovor koliko je ljekara uložilo zahtjev za dopunski rad, a koliko njih je dobilo pozitivno mišljenje direktora, i od Minstarstva zdravlja broj ljekara koji su dobili potrebnu saglasnost ministra za dopunski rad u privatnoj praksi.
Ovakav zakonski okvir, kaže Savić, ostavlja mogućnost zloupotrebe u slučaju da se odluči odstupiti od principa ne davanja saglasnosti od strane ministra, ili ako se nakon izbora dese personalne izmjene u Ministarstvu.
“Naime, davanje mogućnosti direktorima zdravstvenih ustanova i ministru da odluče kom ljekaru će odobriti dopunski rad, ostavlja veliki prostor za politički pritisak na zaposlene u zdravstvenom sektoru”, ocijenio je Savić.
On dodaje da Odredba da zdravstveni radnik uz mišljenje direktora i saglasnost od ministra može raditi u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi, bez obzira na to da li je osnivač država, lokalna uprava ili drugo pravno lice, ne samo da povećava mogućnost dodatnog angažmana za doktore i drugo medicinsko osoblje, već i povećava mogućnost političkog i druge vrste pritiska na njih, koje mogu vršiti direktori i ministar zdravlja.
Savić je ukazao da je prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja, koje je sproveo CEMI, trećina, odnosno 31 odsto ispitanih građana Crne Gore, izjavilo da je bilo upućeno u privatnu kliniku od strane ljekara gdje su morali da plate pregled, iako su mogli da dobiju besplatan pregled u državnoj.
“Taj rezultat predstavlja pad od šest odsto u odnosu na istraživanje javnog mnjenja tri godine ranije, gdje je 2013. godine 37 odsto ispitanika reklo je da su ih zdravstveni radnici slali privatniku da plate pregled, umjesto da isti dobiju besplatno u državnoj zdravstvenoj ustanovi”, navodi Savić.
On smatra da je potrebno snažnije se posvetiti informisanju građana o njihovim pravima kao pacijenata, kako bi znali da ukažu na postojanje ovakvih načina ponašanja zdravstvenih radnika i kako bi ih prepoznali kao nezakonite.
“Ovim bi se značajno poboljšao položaj pacijenata kao i njihovo zadovoljstvo zdravstvenim sistemom”, ocijenio je Savić.
On je podsjetio da je, prije izmjena Zakona o zdravstvenoj, zaštiti dopunski rad ljekarima bio zabranjen u privatnim zdravstvenim ustanovama sem u Opštoj bolnici “Meljine”, kompaniji za proizvodnju i promet ljekova A.D. “Galenika” i kompaniji za proizvodnju i promet medicinskih sredstava „Rudo Montenegro“.
“Međutim, i pored evidentnih brojnih kršenja ovog zakonskog rješenja u praksi, u toku 400 inspekcijskih kontrola koje je sprovela Uprava za inspekcijske poslove - Odsjek za zdravstveno-sanitarnu inspekciju, u periodu 2013-2014 nije otkrivena ni jedna nepravilnost, niti kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti u ovom pogledu”, rekao je Savić.
On je ukazao da su u 2015. godini, utvrđene dvije nepravilnosti i izrečene dvije zabrane obavljanja dopunskog rada zdravstvenom radniku u zdravstvenoj ustanovi bez saglasnosti direktora.
“Ovakvi rezultati su pokazali da zakonska rješenja iz prethodnog Zakona nijesu dala rezlutate u praksi, zbog nedostatka pojačanog inspekcijskog nadzora”, rekao je Savić.
Bonus video:
