Predsjednik Udruženja podmorničara i mornaričkih veterana Rusije iz Sankt Petersburga, kapetan bojnog broda u penziji Igor Kurdin, boravio je preksinoć u Tivtu gdje su ga ugostili članovi Udruženja podmorničara Crne Gore iz Tivta.
Kudin je sa suprugom Marinom, u pratnji predsjednika Udruženja podmorničara Crne Gore kbb u penziji Rajka Bulatovića, posjetio Zbirku pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru i njena dva najatraktivnija eksponata – veliku dizel-električnu podmornicu P-821 „Heroj“ i malu. tzv. džepnu podmornicu P-912 „Una“.
Čuveni ruski podmorničar i autor brojnih knjiga iz te oblasti, sa zanimanjem je razgledao podmornice i upisao se u knjigu utisak na „Heroju“ gdje je Kurdin prepoznao i dosta sličnih tehnoloških riješenja i opreme koja se koristila na sovjetskim podmornicama tipa „Whiskey“ na kojima je komandant bio njegov otac.
„Veoma zanimljiva podmornica, ali dosta mala. „Moja“ je bila nešto malo veća sa svojih 18.200 tona deplasmana“, sa osmjehom je prokomentarisao Kurdin koji je u penziju nakon oko 30 godina službe, otišao sa mjesta komandanta podmornice K-84 „Ekaterinburg“, jedne od ukupno 6 aktivnih ruskih strategijskih nukleranih balističkih podmornica tipa „Delta IV“.
Ove podmornice dugačke po 167, 5 metara naoružane su sa 16 interkontinentalnih balističkih raketa R-29 RMU „Sineva“ od kojih svaka nosi po 10 nezavisnih termonukleranih bojevih glava, svaka jačine po 100 kilotona, što znači da jedna podmornica klase „Delta IV“ jednim plotunom može da gađa 160 različitih ciljeva.
Razorna moć koju ima ovo naoružanje, komandanta strategijske nuklearne balističke podmornice, čini drugim, odnosno trećim „najmoćnijih čovjekom“ na planeti, odmah nakon američkog, odnosno ruskog predsjednika.
„Izuzetno nam je zadovoljstvo da ugostimo kbb Kurdina koji je jedna od legendi svjetskog podmorničarstva. On je ujedno je kao predsjednik Udruženja podmorničara Rusije, na čelu organizacionog odbora što priprema redovni godišnji Svetski kongres podmorničkih veterana koji će se dogodine održati u Sankt Petersburgu, a na kojem će nadam se, i naše udruženje učestvovati“, kazao je predsjednik Udruženja podmorničara Crne Gore Rajko Bulatović.
„Sa zanimanjem sam razgledao muzej i vaše podmornice. Poznajem dosta mojih kolega iz nekadašnje sovjetske ratne mornarice koji su sa svojim brodovima i podmornicama dolazili na remont u bivši Arsenal u Tivtu i svi su oni odavde odnosili prelijepe utiske . Bez obzira na to što će Crna Gora vjerovatno uskoro biti dio NATO-a, to za nas ništa ne znači i naše prijateljstvo i dobri odnosi neće se promijeniti.Moramo se brinuti za budućnost naše djece koja treba da nastave to prijateljstvo i poštovanje i kad nas više ne bude“, istakao je Kurdin.
Iako je bio u društvu kolega – bivših podmorničara, Kurdin je maksimalno ispoštovao pravila te grane oružanih snaga koja se u žargonu naziva i „tiha služba“, jer ne samo što opstanak podmornice zavisi od toga da bude što tiša i neprimjetnija za neprijatelja u dubinama mora, već i da u mirnodopskim uslovima obavlja tajne, često politički veoma osjetljive zadatke. Stoga je samo osmjehom odgovorio i na naše pitanje o tome kako su se nekad sovjetske a sada ruske strategijske nuklearne podmornice u dubinama Atlantika i Pacifika „igrale mačke i miša“ sa američkim i britanskim nukleranim podmornicama-lovcima koje su ih pratile.
„Naše strategijske podmornice kao i američke, imaju svaka po dvije posade koje se smjenjuju na jednom brodu. Borbena patrola tokom koje podmornica krstari određenim dijelom okeana i spremna je da u slučaju potrebe izvrši lansiranje raketa, traje do 90 dana“, bilo je sve što je kazao iskusni podmorničar koji je tokom karijere komandovao sa jednom balističkom nukleranom podmornicom tipa „Yankee“ i sa trima podmornicama klase „Delta“. Njegov K-84 „Ekaterinburg“ bio je jedan od glavnih testnih brodova na kojima su se ispitivale rakete „Sineva“ a ta je podmornica koja je tada dobijala brojne nagrade i priznanja kao najbolja u ruskoj mornarici, 2005. čak ugostila i predsjednika Vladimira Putina koji je sa „Ekaterinburga“ pratio vojne vježbe u Sjevernom ledenom okeanu.
Galerija
Bonus video:
