Javni poziv koji je Ministarstvo prosvjete raspisalo za prijavljivanje poslodavca na Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem, bez izmjena Zakona i važeće Uredbe, samo govori na koji način se odnose prema novcu iz budžeta, smatraju u Asocijaciji za demokratski prosperitet (ADP) - Zid.
Ta NVO je inicirala Izmjene Zakona o stručnom osposobljavanju, smatrajući da je primjena tog zakona kroz četiri generacije pokazala niz nedostataka.
Iz Zida su dopis Ministarstvu prosvjete uputili još početkom avgusta, tražeći da inicijativa o izmjenama zakona bude uvrštena u agendu rada Vlade, ali odgovor nisu dobili. U Zidu smatraju da je trebalo prolongirati raspisivanje konkursa za poslodavce, te da se oni umjesto 15. septembra, po važećem, počnu prijavljivati od 1. novembra. Konkurs za poslodavce je, međutim, raspisan 10. septembra.
„Iako postoji zaključak Vlade o potrebi da se ovaj zakon revidira, iako imaju rješenja oko kojih je saglasan najveći broj aktera u zajednici, Ministarstvo ne želi da razdvoji poslodavce koji shvataju ovaj program kao podršku mladima, ali i vlastitu potrebu za osposobljenom radnom snagom, od onih koji koriste mlade kao besplatnu najamnu snagu. Bez zaštite institucija, ali i bez nadležne institucije koja bi kontrolisala kako se troši novac i kod kojih poslodavaca, sve više je onih koji ovaj program koriste da bi dobijali apanažu od države od 250 eura, ili kako bi sklapali dilove sa mladima koji se i ne pojavljuju na osposobljavanju“, kazao je „Vijestima“ Igor Milošević, koordinator programa u ADP Zid.
Prema istraživanju te NVO, u prvoj generaciji, uz učešće ministarstava i javnih institucija, preko 30 odsto polaznika nije imalo program po kome se osposobljava, a skoro svaki treći polaznik nije imao mentora.
„Aktivne mjere zapošljavanja nisu nešto čime treba da se bavi Ministarstvo prosvjete, ali ako se već bavi i to predstavlja kao program obrazovanja, onda je ministar mogao da napravi napor, pročita predloge urgentnih promjena i pomogne da naredna generacija ne prolazi 'stručno osposobljavanje' kod poslodavaca koji angažuju po nekoliko puta više mladih nego što imaju zaposlenih, ili kod poslodavaca koji ne plaćaju poreze i doprinose na plate zaposlenima. Pa da barem ne dobijaju i džaba radnu snagu“, kaže Milošević.
Prema njegovim riječima, saradnja sa biznis sektorom je izuzetno značajna, ali se u Ministarstvu „moraju zapitati i gdje šalju jedan dio nečije djece željne stručnog znanja - kome ih šalju na osposobljavanje - na portirnice, magacine...“.
„Iz budžeta Crne Gore je za prethodne četiri generacije izdvojeno 34 miliona eura, a da javnost nije upoznata sa efektima programa. Ako je možda urađena i negdje sakrivena analiza u ladicama Ministarstva, zaista je interesantno što im smeta da nam daju e-mail adrese kako bismo kontaktirali skoro 13.000 korisnika.Tada bi se lako identifikovalo i koji poslodavci su kvalitetni, kod koga treba da se prijave budući korisnici programa. Ali, i koji su efekti uloženih 34 miliona. Prema statistici broja nezaposlenih mladih to se ne može vidjeti“, kaže Milošević.
Bonus video:
