Preživjeli logoraši, njihovi potomci , predstavnici boračkih organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, konzul Srbije u Herceg Novom Zoran Dojčinović, , danas su u znak sjećanja na dan kada je prije 73 godina rasformiran kazamat i logor Campo Mamula, posjetili ostrvo Lastavica i tvrđavu Mamula i položili vijence na spomen obilježje stradalim.
“Okupili smo se da bi obilježili još jednu bitku protiv svemoćnog zaborava I odali dužnu poštu preminulim od gladi I bolesti I onim bez suda I sudjemja stijeljanim. Ponovo smo se našili u ovom remek djelu tvrđavske arhitekture koja je osvajačima I u Prvom I Drugom svjetskom ratu na žalost služila kao mjesto za izolaciju protivnika. Okupili smo se da bi obilježili još jednu bitku protiv svemoćnog zaborava I odali dužnu poštu preminulim od gladi I bolesti I onim bez suda I sudjeNja stijeljanim. Ponovo smo se našili u ovom remek djelu tvrđavske arhitekture koja je osvajačima I u Prvom I Drugom svjetskom ratu na žalost služila kao mjesto za izolaciju protivnika.Pozivam vas da nikada ne zaboravite ono što se ovdje dešavalo I da poštujete kosti svojih predaka I to će biti najveća zahvalnost ovim ljudima”, kazao je je predsjenik hercegnovskog SUBNORa 1941-1945 , Mihailo Kilibarda.
U logoru koji je osnovan 30. marta 1942 godine po naredbi italijanskog admirala Šestog armijskog korpusa Renco Dalmaza , zatvarani su antifašisti, ratni zarobljenici i civili iz Crne Gore, istočne Hercegovine i iz južne Dalmacije.Kroz logor Nummero 11, kako je bio zvaničan naziv, i onaj na Prevlaci prošlo je 2.332 ljudi od kojih je 50 umrlo od gladi, a oko 80 je osudjeno na smrt i pogubljeno.
U logoru je bilo zatvoreno i 110 žena i djece, koji su u neljudskim gladovali, bolovali i umirali.
Logor Mamula postojao je sve do kapitulacije Italije, a logor na Prevlaci do 02. oktobra 1943. godine kada su ga Njemci raspustili.
Galerija
Bonus video:
