Elektronski Centralni registar stanovništva (modul eCRS), koji služi za preuzimanje podataka o građanima, već duže ne radi zbog zastarjelosti opreme i kvara.
Generalni direktor u Ministarstvu za informaciono društvo i telekomunikacije (MIDT) Kenan Duraković pojasnio je da su otkazale hardverske komponente na sistemu.
On je “Vijestima” rekao da je Centralni registar stanovništva u funkciji.
S obzirom na to da su na eCRS povezana, između ostalih, ministarstva prosvjete, rada i socijalnog staranja, pravde, Poreska uprava, Fond PIO, te institucije imaju problem da preuzimaju podatke i ažuriraju sopstvene elektronske baze, zbog nefunkcionisanja modula.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Adis Balota ocijenio je da je neshvatljivo da niko od nadležnih nije reagovao, iako mnogi baze ažuriraju preko eCRS.
On je rekao da je zdravstveni sistem, zbog nemogućnosti povezivanja na eCRS, suočen sa brojnim problemima i da je 16. avgusta u elektronskoj bazi Fonda bilo ukupno 708.720 zdravstvenih osiguranika, što je za oko 60.000 više od ukupnog broja stanovnika.
Pojasnio je da se to dešava jer od 2010. nijesu brisani (gubili status aktivnog osiguranika) svi preminuli građani, ili oni koji više ne žive u Crnoj Gori.
“Osnovni uzrok ovakvog stanja je činjenica da se baza osiguranika Fonda, i pored nespornog zakonskog osnova, još ne ažurira na osnovu eCRS, čije je vođenje u nadležnosti MIDT”.
Duraković tvrdi da su preduzeli sve aktivnosti kako bi se Fond uspješno povezao na eCRS sistem, ali da im način povezivanja, kao što je urađen i kod ostalih institucija, nije odgovarao.
“Fond želi automatsku sinhronizaciju baza podataka. Naglašavamo da takav način podrazumijeva razvoj novih Web servisa od strane Fonda i unapređenje CRS sistema, za šta u ovom trenutku nažalost ne postoje finansijska sredstva”.
Balota je rekao da je MIDT dopisom od 18. jula obavijestio Fond da eCRS već duže nije u funkciji, a 12. avgusta da ne postoji mogućnost ni za bilo kakva privremena tehnička rješenja u pogledu ažuriranja baze.
On kaže da je odgovorio da je zbog nemogućnosti povezivanja na eCRS otežana komunikacija sa osiguranicima, jer ne postoje zvanične ažurirane adrese na koje treba slati refundacije za bolovanja i na koje treba pozivati pacijente na programe za rano otkrivanje raka.
Balota je ocijenio da su, zbog velikog broja umrlih u bazi Fonda, svi planovi u sistemu zdravstva nerealni i da zbog nerealnog broja osiguranika u bazi država plaća veći broj timova izabranih ljekara nego što je potrebno.
Upozorio je da trpe i ljekari u domovima zdravlja, koji su onemogućeni da ostvare veću zaradu zbog nemogućnosti da se Fond poveže na eCRS.
Zbog velikog broja umrlih u bazi Fonda, svi planovi u sistemu zdravstva su nerealni
“Izabrani doktori ostvaruju u prosjeku 50 odsto zarade po osnovu kapitacije (broja registrovanih pacijenata), a ostatak po osnovu pruženih usluga. Međutim, izabrani ljekari ne mogu da registruju nove pacijente, jer im je nerealno ispunjen propisani limit od 2.000 pacijenata”.
Balota kaže i da traže informaciju od nadležnih kada će eCRS biti osposobljen i kada će Fond moći da ostvari funkcionalnu razmjenu podataka, kako bi sistem zdravstva mogao neometano da funkcioniše.
Iz MIDT su kazali da je u prethodnom periodu za održavanje eCRS bio zadužen stručni tim kojeg je imenovao Savjet za privatizaciju, ali nijesu odgovorili koliko novca je građane koštao eCRS.
Prema izmjenama Zakona o Centralnom registru stanovništva, eCRS će od januara naredne godine preći u nadležnost MUP-a.
I mrtvi ljudi na spiskovima registrovanih pacijenata
Balota je rekao da je procjena da će, daljim nepovezivanjem sistema Fonda sa eCRS i neažuriranjem baze osiguranika Fonda, broj osiguranika za pet godina biti značajno veći, a svi problemi u zdravstvu još izraženiji.
On je kazao da veliki broj osiguranika ne može da izabere doktora u najbližem domu zdravlja, jer su izabrani ljekari ispunili propisani limit od 2000 registrovanih pacijenata.
Od tog broja, međutim, značajan je broj umrlih koji se vode da su živi, upozorava Balota.
“Tako imamo situaciju da su osiguranici iz jednog dijela grada, odnosno opštine, primorani da biraju izabranog doktora u sasvim drugom dijelu...”, istakao je Balota.
On tvrdi da ni osiguranici iz mlađe populacije, koji pune 18 godina, a koji su bili registrovani kod izabranih pedijatara, sada ne mogu da se registruju kod izabranog doktora za odrasle ili ginekologa, zbog nerealne ispunjenosti limita za registraciju.
Bonus video:
