Zakašnjela reakcija Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja u borbi protiv bolesti kvrgave kože, dovela je do velikog broja oboljelih i uginulih goveda i štete koja će se mjeriti milionima eura.
Da država nije adekvatno reagovala pokazuje i hronologija postupaka i sadržaj saopštenja Ministarstva poljoprivrede, na čijem čelu je tada bio Petar Ivanović, ali i njihova prepiska sa resorom finansija u koju su “Vijesti” imale uvid.
Za razliku od pojedinih država iz okruženja, u Crnoj Gori nije bilo preventivne vakcinacije, a goveda su cijepljena tek nakon pojave zarazne bolesti, krajem jula.
Glavna veterinarska inspektorka Mirjana Drašković tvrdi da je goveda trebalo vakcinisati još u aprilu.
Dok su se u ministarstvima prepirali ko će da finansira preventivne mjere, kvrgava koža stigla je u Crnu Goru.
Zbog svega toga, Draškovićeva na pitanje da li neko treba da snosi odgovornost, posebno krivičnu, kaže da to piše u Krivičnom zakoniku (KZ).
“U Ministartvu poljoprivrede, nažalost, nema nijednog veterinara, niti ministar ima savjetnika za tu oblast, a stručni organ za veterinu u Ministarstvu je Uprava koja sve predlaže, a Ministarstvo prihvata. To ne lišava odgovornosti ministra koji potpisuje. Predložila sam novom ministru Budimiru Mugoši da obezbijedi savjetnika koji je stručan, da se ne bi desilo da potpisuje naredbu koju mu je dala Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, a koja nije po evropskim standardima. Mi nemamo pravilnik za bolest kvrgave kože, nema ga ni Evropa, ali postoje preporuke Međunarodne organizacije za zdravlje životinja i EFSA. Prema uputima EFSA, jedini način za kontrolu širenja ove bolesti predstavlja pravovremena vakcinacija, uz primjenu striktnih mjera u zaraženom stadu”.
Draškovićeva tvrdi da je evidentno da je Ministarstvo poljoprivrede zakasnilo i kao primjer navodi Grčku, u kojoj je vakcinacija počela još u avgustu prošle godine.
Ti postupci, kako navodi, mogu se finansirati iz evropskih fondova.
Prve vakcine, 25.000 doza, u Crnu Goru su i stigle iz tih fondova, ali tek nakon 21. jula kada je potvrđen prvi slučaj obolijevanja.
Umjesto da goveda budu uveliko vakcinisana, Ministarstvo poljoprivrede je 20. maja izdalo prvo upozorenje na “opasnost od... bolesti kvrgave kože”. Vakcinaciju nijesu pomenuli kao opciju, iako je prema uputima (EFSA) to jedini način kontrole širenja bolesti, uz primjenu striktnih mjera u zaraženom stadu (ubijanje svih goveda).
Dvadeset dana kasnije saopštili su da se bolest pojavila u regionu i da se uvodi zabrana uvoza žive stoke iz Makedonije i Srbije.
Instrukciju za postupanje u cilju sprečavanja pojave i širenja opasne zarazne bolesti objavilo je 2. jula, a 15. jula zabranila uvoz iz Albanije.
Sve te informacije objavljene su na sajtu Ministarstva, a tek 19. jula prvi put je pomenuta neophodna vakcinacija.
Dva dana kasnije, zabilježen je prvi slučaj opasne zaraze.
Iz bivšeg Ivanovićevog resora nijesu do tada tražili preventivnu vakcinaciju, iako je bolest krajem aprila registrovana u Makedoniji.
Upozorenje od 20. maja popisao je sekretar Minsitarstva Nemanja Katnić, jer tada novoizabrani ministar Milenko Popović još nije bio stupio na dužnost.
On se ubrzo i povukao, a naslijedio ga je Mugoša.
U upustvu koje je potpisao Katnić, navodi se da je urađen Predlog mjera za prevenciju i eventualno potrebno suzbijanje koje podrazumijeva i vanredna finansijska izdvajanja, koji je i upućen resoru finansija.
U tom dokumentu piše da je za sprovođenje preventivnih mjera potrebno obezbijediti 29.000 eura, ako se bolest ne proširi u Crnoj Gori.
“U slučaju pojave bolesti - bez vakcinacije za sprovođenje mjera za otkrivanje i suzbijanje potrebno je obezbijediti 1.324.500. U slučaju pojave bolesti, sa vakcinacijom, potrebno je obezbijediti 330.300 eura. Ministarstvo finansija se zadužuje da obezbijedi iz tekuće budžetske rezerve 29.000 i da pravovremeno rezerviše 330.300 eura u slučaju evntualnog izbijanja bolesti na teritoriji Crne Gore i to za sprovođenje programa hitne vakcinacije”, piše u predlogu Ministrastva poljoprivrede.
Iz prepiske između dva ministarstva se vidi da Ministarstvo poljoprivrede nije željelo da troši svoj novac, već se oslonilo na to da će ga dobiti iz državnog budžeta.
Ivanović se na odlasku i pohvalio da je u tom momentu Ministarstvo imalo na raspolaganju zamašna sredstva.
Odgovor Ministarstva finansija bio je negativan, jer, kako su naveli, za to ne postoji zakonska mogućnost.
Poručili su da taj novac preusmjeri Ministarstvo poljoprivrede iz svojih sredstava.
U internom dokumentu upućenom Vladi, 19. maja, Komisija za ekonomsku politiku i finansijski sistem (KEP) predložila je da se iz budžeta izdvoje sredstva od 29.000 eura.
Predlaže se Vladi da Uprava “sačini detaljan plan preduzimanja mjera u slučaju pojave sumnje ili bolesti sa planom hitne vakcinacije, uključujući i nabavku vakcine, u slučaju eventualnog izbijanja bolesti”.
To znači da o preventivnoj vakcinaciji niko nije ni razmišljao, a da nije postojao ni plan vakcinacije ako se bolest registruje.
Štaviše, tih 29.000 eura Ministarstvo je tražilo za “obezbjeđivanje neophodnih dijagnostikuma, laboratorijsko ispitivanje, kao i za naknadu veterinarskim ambulantama za uzorkovanje i postupanje u slučaju sumnje na bolest, obuku i pripremu i štampanje informativnog materijala za držaoce goveda”.
Ministar finansija Raško Konjević pojasnio je da je Ministarstvo poljoprivrede u tom trenutku iskoristilo svega 70 odsto svojih sredstava i da su imali zalihu novca na računu.
“Mogli su da preusmjere novac. Ono što je glavni problem je što je on (Ivanović) novac tražio u maju, a prema izjavi Draškovićeve vakcinacija je trebalo da bude obavljena najkasnije u aprilu kako bi se spriječila epidemija”.
Krivičnu odgovornost nadležnih ranije su tražili veterinari, stočari, ali opozicioni prvaci.
Prema Krivičnom zakoniku, predviđene su novčane i zatvorske kazne u trajanju do tri godine za nepostupanje po propisima, odlukama ili naredbama kojima se određuju mjere za sprečavanje zarazne bolesti, usljed koje je došlo do uginuća životinje.
Prema posljednjim podacima, u Crnoj Gori je kvrgave kože uginulo više od 530 goveda.
Daković: Naravno da bi bilo bolje da je vakcinacija ranije počela
Na pitanje da li bi šteta bila manja da je vakcinacija počela ranije, direktorica Uprave Vesna Daković juče je odgovorila: “Naravno da bi bila”.
Ona je rekla da su novac tražili “kada su se stvorili uslovi za to”.
“Nismo ga dobili i nije došlo do preventivne vakcinacije. Evropska komisija, Međunarodna organizacija za zdravlje životinjai i EFSA do 5. jula i sastanka u Briselu nijesu dozvoljavale preventivnu vakcinaciju u Evropi. Mi smo pokušavali da se nametnemo da prvi uradimo preventivnu vakcinaciju i 15. jula dobili potvrdu da možemo... i to je prva potvrda bilo kojoj zemlji u Evropi”.
Dakovićeva je kazala da vakcinacija urađena u rekordnih 15 dana.
Draškovićeva je ranije iznijela sumnju i da se ne poštuju ni mjere uvoza mesa, iz zaraženih područja, što indirektno dovodi u pitanje bezbjednost goveđeg mesa u prodavnicama.
Dakovićeva je pak odgovorila da to “govori o njenom neradu, jer je to nešto što veterinarski inspektor treba da kontroliše”.
“Meso koje se može kupiti i mlječni proizvodi su potpuno bezbjedni”.
Bonus video:
