Zviždačica u slučaju “Ramada” Patricia Pobrić rekla je da ono što joj se desilo, nakon ukazivanja da su Socijaldemokrate Ivana Brajovića državnim novcem platile partijski skup, nikako nije praksa u državama kojima Crna Gora stremi, među kojima je i SAD - čija je ona takođe državljanka.
Ona, međutim, kako je rekla “Vijestima”, ne želi da je smatraju žrtvom.
”To je bila moja odluka, svjesno sam ušla u sve ovo i niko me na to nije tjerao", ističe.
Građanskim aktivizmom bavi se, kako kaže, već niz godina i u okviru svoje NVO "Naša akcija" pokušava da stvori mlade aktiviste, koji će “svojom glavom” razmišljati o dobrobiti zajednice. Stoga je, kada je uočila nepravilnosti tokom rada kao menadžerka hotela “Ramada”, morala da reaguje."Ako ja koja govorim o tome i učim druge, ne preduzmem ništa, šta mogu očekivati od ostalih", pita ona.
Pobrićeva je 19 godina provela u SAD, gdje je imala prilike da vidi kako funkcioniše sistem zaštite „zviždača“ i prijava korupcije.
"Naravno da sam tokom rada u Americi čula za razne malverzacije, krađe, ali u većini slučajeva imate zakone i propise i procedure za zviždače i ako ste vi osoba koja se nalazi u poziciji da je upoznata sa nekakvom malverzacijom jasno su pokazane procedure zaštite“, kazala je Pobrić.
To je, pojašnjava, razrađen sistem gdje pojedinac može pozvati specijalni broj telefona i anonimno dati informaciju koju posjeduje, nakon čega inspektor vrši uvid. „Nikada nisam imala problema sa bilo kojim slučajem, niti znala da je neko prijavljivao, ali znam da je bilo prijava. Jednostavno, to ide kao regularni tok stvari", pojašnjava Pobrić.
Smatra da Crnoj Gori upravo nedostaje sistem nezavisnih kontrola rada službi, te da bez objektivnih i samostalnih sistema kontrole i rada institucija i kompanija, ne može biti napretka.
„U ovom sistemu postoje NVO koje vrše nadziranje“, kazala je Pobrićeva, koja kao dodatni problem vidi zapošljavanje koje se ne zasniva na kriterijumu kvaliteta, već na partijskoj osnovi.
Dodatni problem u Crnoj Gori predstavlja, prema mišljanju Pobrićeve, pasivizam za koji smatra da je posljedica rata, ekonomske situacije, obrazovanje, kao i sadržaji koji se plasiraju mladima putem TV, poput reality programa ili muzike.
"Ne može se reći da sam sa građanskim aktivizmom počela na Zapadu, aktivizam je postojao i u SFRJ, ja sam samo nastavila sa tim na Zapadu... Ubiti građanski aktivizam se radi pomoću siromaštva, straha i lošeg školovanja. Mislim da smo ovih 27 godina imali sva tri uticaja na mnogo generacija ", kazala je.
Ona, međutim, smatra da se sada došlo do tačke preokreta, te da postoji sve vrše aktivizma.
„Mi želimo da se ovaj slučaj sa 'Ramadom' dovede do kraja, želimo to zato što će to otvoriti vrata za sljedeću osobu. Određeni to ne žele, jer ne žele da se otvore ta vrata“, ističe.
Izjave da je njen postupak politički motivisan smatra smiješnom i skretanjem sa pravog problema zloupotreba.
„Da, bila sam na protestima DF, mada sam bila i na LGBT paradi, na anti NATO protestima, koje su organizovale različite struje, ne jedna partija. Išla sam i na skupove Demokrata Crne Gore, URA“, kazala je ona, dodajući da ima odličan odnos i sa Bošnjačkom demokratskom zajednicom.
Prema njenim riječima, na skupove i proteste je išla da sluša. "Željela sam da ih vidim u interakciji sa građanima, da vidim ko je sposoban da vodi državu", kazala je Pobrić.
Međutim, iako je našla nekoliko pojedinaca koji su joj se svidjeli, poput Mladena Bojanića, Jelisavete Kalezić, Obrada Gojkovića, Hazbije Kalača, još se nije odlučila za partiju."Najradije bih osnovala sopstvenu, ali mislim da nisam vješta za politiku. Ja sam menadžer, sposobna sam da pokrenem fabriku, preduzeće, grad", poručuje ona.
Tražila sam modalitet koji će da funkcioniše, a to su samo mediji
Nakon što je odlučila da objelodani zloupotrebu u „Ramadi“, obratila se polslaniku Mladenu Bojaniću:„Šta da radim sa ovim? Šta uraditi da ne ostane sakriveno ispod tepiha, jer ako odem u bilo koju instituciju oni bi me pritisnuli, ućutkali, ucijenili...
Tražila sam modalitet koji će da funkcioniše a to su, nažalost, samo javnost i mediji“, objasnila je Pobrić zašto su poslanik i mediji prvi saznali da je Direkcija za željeznice platila račune SD u “Ramadi”.
„Od Agencije za sprečavanje korupcije ne očekujem ništa... Ako niste spremni da se uhvatite u koštac sa slučajem od 1.000 eura, kako ćete se onda sa slučajem od 10 miliona eura? U Agenciji imam 28 prijavljenih slučajeva, a nijedan nije doveden do kraja. Međutim, nadam se da će Specijalno tužilaštvo postići bolje rezultate. Vlada vrši ogroman pritisak na Tužilaštvo da se ništa ne radi na ovom slučaju ali EU traži vladavinu prava“, tvrdi Pobrić.
Sankcije je koštale oficirskog čina
Sankcije uvedene SR Jugoslaviji tokom devedesetih godina poršlog vijeka, pogodile su i Patriciju Pobrić, koja je bila na studijama u SAD. Ona je tamo otišla na razmjenu srednjoškolaca, a po završetku razmjene upisala je oficirsku školu, na kojoj je uporedo studirala matematiku.
"Iako sam bila strankinja, dobila sam bezbjednosnu dozvolu... Na četvrtoj godini studija uvedene su sankcije Jugoslaviji, a meni je povučena bezbjednosna dozvola i morala sam da napustim program“, kazala je Pobrićeva.
Ona je dodala da joj je do oficirskog čina bilo ostalo svega šest mjeseci.
Bonus video:
