Izgradnjom solitera i bočnih zgrada na uglu Bulevara Mihaila Lalića i Džordža Vašingtona “radikalno bi se napala struktura Bloka pet i urušio kvalitet života građana tog dijela grada”, smatra arhitekta Mileta Bojović.
Bojović, koji je autor arhitektonskog rješenja za Blok pet, kazao je „Vijestima” da smatra da izgradnja na zelenoj površini na pomenutoj lokaciji je samo početak “opkoljavanja Bloka pet na rubnim djelovima sa novim zgradama”.
“Ako se izgradi taj soliter sa bočnim zgradama, mnogo veći problem će biti to što je sa strane napravljeno. Kako će biti riješen parking i drugi infrastrukturni problemi”, kazao je Bojović.
Član grupe KANA/ko ako ne arhitekt? dr Milica Vujošević kazala je da Detaljni urbanistički plan „Blok V - dio" iz 2012. godine, predviđa izgradnju u kompletnom zelenom pojasu uz Bulevar Mihajla Lalića i Džordža Vašingtona.
“Predviđena su dva objekta za stanovanje od sedam spratova, sa objektom centralnih djelatnosti od 22 sprata na samom uglu. Cio potez predviđen je za razradu urbanističko-arhitektonskim konkursom, što po važećem zakonu znači da može i ne mora biti konkursa. To znači da se rješenje može donijeti ustaljenim na činima, odnosno onako kako investitor bude smatrao za najbolje prema njegovim ličnim preferencijama”, isatakla je Vujošević.
Arhitekta Bojović istakao je da je sadašnje zelenilo u gradu bilo predviđeno za manji broj stanovnika.
“To je bilo zelenilo za grad sa manjim brojem stanovnika, a svi znamo koliko se Podgorica razvila posljednjih godina, na uštrb zelenih površina. Nekad je javni interes bio preči, a sada se sve radi zarad privatnog kapitala”, kazao je Bojović.
On je objasnio da kao autor arhitektonskog rješenja, nema mogućnosti da zaštiti svoje djelo, odnosno u Crnoj Gori to propisi onemogućavaju.
“Kod nas su takvi zakoni donešeni, da na žalost investitor ne mora da traži dozvolu ni saglasnost od autora arhitektonskog rješenja ili drugog. U svijetu, pa ni okruženju to nije slučaj”, istakao je Bojović.
Vujošević je istakla da se kvari koncepcija Bloka V sa zelenim pojasom, koji ga okružuje i odvaja od prometnih saobraćajnica, koji je autor originalnog urbanističkog rješenja, arhitekta Vukota Tupa Vukotić, zamislio.
“Taj koncept već je oskrnavljen gradnjom TC 'Bazar'. Suludo je graditi na ovom prostoru i sužavati profil oba bulevara, a naročito Mihaila Lalića koji, zajedno sa Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog, predstavlja glavnu transverzalu kroz grad od Starog aerodroma do Mareze”, istakla je Vujošević.
Ona je objasnila da umjesto da se taj potez promoviše kao glavni koridor sa mnoštvom zelenih i javnih površina, kakve su ovom gradu prijeko potrebne, zagušuje se dodatnim saobraćajem i objektima koji su bez ikakve svrhe za građane.
“Dodatno, planirani objekti su jedini na tom potezu bulevara preko Morače koji izlaze iz postojeće građevinske linije uz bulevar. Sve ovo govori o odnosu naručioca i obrađivača plana prema struci i urbanističko-arhitektonskom nasljeđu, koje obavezuje, kao i o njihovoj podređenosti niskim i prizemnim ciljevima sitnog profita”, istakla je Vujošević.
Zelenilo se izbacuje iz grada, novi problemi zagorčavaju život
Vujošević smatra da je Blok pet vizuelno zaokružena cjelina, ali donekle zapostavljena u smislu uređenja zelenih površina, koje se mogu mnogo aktivnije koristiti.
“Izgradnjom privatnih objekata neće se urediti javne površine građanima, a urbanistički i vizuelno Blok pet se neće zaokruziti, već će se od njega napraviti haos kao u ostalim djelovima grada koji su uništeni stihijskom izgradnjom”, navodi Vujošević. Ona je naglasila da arhitekte nijesu protiv izgradnje visokih objekata, čak naprotiv, ali za na to idealnim lokacijama, a ne u dvoristima stambenih zgrada i parkovima.
“Podgorica ima prostora za razvoj novih poslovnih četvrti na obodima grada, kao sto je to slučaj u svim dobro planiranim svjetskim metropolama. Međutim, loše upravljanje razvojem upravo dovodi do problema sa kojima se svaki dan srećemo, kao što su zagušenje saobraćaja velikim brojem vozila, nemogućnost njihovog parkiranja, kao i zauzimanje novih zelenih površina za parkinge”, istakla je Vujošević.
Smatra da visoki objekti zahtijevaju dobru infrastrukturu, a ne kačenje na postojeće davno planirane sisteme.
“ Zelenilo se potpuno izbacuje iz grada, što pogubno utiče na mikroklimu i drastično povećava temperaturu u ljetnjim mjesecima. Umjesto da se pozabavi aktuelnim problemima i uljepšava prostore, grad stvara nove probleme koji će tek zagorčati život građanima”.
Bonus video:
