Uslovi u kojima se djeca nalaze, žive i provode svoje djetinjstvo na ulici jedan je od najtežih i najgrubljih oblika povreda prava djeteta, ocijenio je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković.
Kako je saopšteno iz institucije Ombudsmana, praksa u postupanju sa djecom uključenom u život i rad na ulici i iskustva sa terena pokazali su da je neophodno donijeti protokol o postupanju nadležnih organa u toj oblasti.
To je zaključeno na radionici na kojoj je predstavljen Nacrt protokola i mehanizama prevencije i sprečavanja prosjačenja djece.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, uz podršku organizacije Save the Children, inicirao je izradu Protokola o postupanju organa, ustanova i organizacija sa djecom uključenom u život i rad na ulici.
U radionicama, koje su održane u Kolašinu, predstavnici stručne javnosti dali su komentare, predloge i razmijenili iskustva u cilju pripreme što sveobuhvatnijih i konkretnih mjera i aktivnosti koje će nadležni preduzimati prilikom djelovanja u ovoj oblasti.
Kako je pojašnjeno, Protokol definiše preventivne mjere i aktivnosti rane intervencije i podrške djeci uključenoj u život i rad na ulici i njihovim porodicama.
Protokol, dodaje se, definiše i procedure zaštite-prijavljivanje krivičnih prekršajnih djela i nezakonitih postupanja i aktivnosti poliicje, centara za socijalni rad, drugih ustanova i pružalaca usluga socijalne zaštite.
Baković je podsjetio na preporuke koje je institucija 2010. godine uputila nadležnim organima u vezi sa prosjačenjem i situacijama kada se djeca zateknu u skitnji, navodeći da one nisu donijele očekivane rezultate.
On je ukazao da akcenat treba da bude na ujednačavanju praksi postupanja profesionalaca koji rade u ovoj oblasti.
„Uslovi u kojima se djeca nalaze, žive i provode svoje djetinjstvo na ulici predstavljaju jedan od najtežih i najgrubljih oblika povreda prava djeteta. Zabrinjavajuća je činjenica da ova djeca najčešće nisu uključena u redovan obrazovni program, nemaju zdravstveno osiguranje ni pristup većini prava koje predviđa Konvencija UN o pravima djeteta“, rekao je on.
Zamjenica Zaštitnika Snežana Mijušković kazala je da veliki uspjeh predstavlja svaki pojedinačni slučaj kada se neko od djece iz te ranjive kategorije skloni sa ulice i vrati u obrazovni sistem.
Ona je podsjetila da su ove aktivnosti u skladu sa Preporukama Komiteta za prava djeteta UN-a, koje su Crnoj Gori upućene 2010. kao i ove godine. Predstavnici organizacije Save the children, predstavili su iskustva i dobre prakse koje su sprovode u Bosni i Heregovini, Srbiji i drugim državama regiona.
"Oni su saopštili da ima pomaka nabolje u oblasti zaštite i unapređenja prava djece u riziku ali da se i dalje prepoznaje potreba i prostor osmišljavanja dodatnih servisa prevencije i podrške, a posebno za unapređenje multisektorskog pristupa u pružanju podrške djeci i porodicama", kaže seu saopštenju Zaštitnika.
U cilju stvaranja što kvalitetnijeg dokumenta koji će biti operativno primjenljiv, predstavnici organa i institucija govorili su o konkretnim situacijama na terenu, načinima da se prevaziđu problemi, izazovima sa kojima se suočavaju u postupanju.
Oni su naveli da se dešavalo da se za dvije godine jednoj porodici napiše 17 prijava za zanemarivanje djece, da se jednom maloljetniku sudi u tri grada i da jedna škola procesuira oko 160 odustajanja od nastavnog procesa pripadnika RE populacije.
Nakon razmjene mišljenja i iskustava na koja su ukazali službenici policije, centara za socijalni rad, nvo sektora, nastavnika, psihologa, i ostalih koji u svom radu postupajuu sa ovom kategorijom djece, došlo se do novih predloga koji će biti unijeti Protokol.
Nakon te faze, slijedi upućivanje nadležnim subjektim na usaglašavanje nakon čega će uslijediti potpisivanje Protokola.
Bonus video:
