Parcela na kojoj se nalazi trg golootočkih žrtava na podgoričkoj Autobuskoj stanici i spomenik palim logorašima, privatna je svojina, a odnedavno je i opterećena hipotekom zbog kredita, koji je vlasnik - kompanija “Intours” dobila od Investiciono razvojnog fonda (IRF).
To potvrđuje list nepokretnosti za ovu parcelu, a u koji su “Vijesti” imale uvid.
Kompanija “Intours” kupila je prije više decenija od države Autobusku stanicu. Od kada je privatizovana, Trg golootočkih žrtava, neposredno uz stanicu, zaključan je. Uprava otključava kapiju samo u maju, kada Trg i spomenik posjećuju golootočani i njihovi potomci radi obilježavanja godišnjice stradanja u tom logoru.
Nekadašnji predsjednik Udruženja golootočkih žrtava i jedan od preživjelih logoraša Branko Ljumović kazao je da postoji odluka Skupštine Glavnog grada o postavljanju spomenika.
On je rekao “Vijestima” da nije upoznat da je to privatna imovina, ali da svake godine u maju, u dogovoru sa nadležnima, koji održavaju taj prostor, mogu da uđu na parcelu i odaju poštu stradalim na Golom otoku.
Spomenik golootočanima postavljen je 1991. godine.
Prema katastarskim podacima hipoteku na to zemljište, zgradu i poslovne prostore, IRF je stavio tokom ove godine, a navodi se da “Intours” duguje 700.000 eura sa rokom otplate do 30. juna 2024. godine.
Na imovinu je stavljena zabrana otuđenja i opterećenja, ali i izdavanju u zakup bez pisane saglasnosti IRF.
Iz Glavnog grada “Vijestima” nijesu odgovorili na pitanje zbog čega nijesu izmjestili spomenik, s obzirom na to da je parcela Trga sada u privatnom vlasništvu.
Iz kompanije “Intours” nijesu odgovorili na pitanje “Vijesti” da li je ugovorom o prodaji Autobuske stanice definisan način održavanja spomenika i Trga i da li je, ako jeste ko, predlagao da se spomenik izmjesti na neku drugu lokaciju, s obzirom na to da je parcela sada privatna imovina.
Prema zvaničnim podacima na Golom otoku je bilo 3.399 građana Crne Gore, od čega 130 žena.
Zvanični podaci nekadašnjeg Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove SFRJ govore da je u junu 1963. godine bio 16.101 zatvorenik, 15.173 muškarca i 928 žena, od kojih je tokom izdržavanja kazne stradalo 413.
Po zvaničnim podacima, najviše zatvorenika je bilo iz Srbije, 44 odsto, a na drugom mjestu su Crnogorci sa 21,5 odsto. U poređenju sa brojem stanovnika, Crnogoraca je bilo najviše.
Bonus video:
