Uvođenjem novih krivičnih djela sprječavanje i kažnjavanje napada na novinare u vršenju profesionalnih dužnosti, doprinijelo bi se jačanju svijesti da je ta vrsta društvene pojave neprihvatljiva i da se mora strogo kažnjavati, ocijenjeno je na današnjem skupu.
Skup pod naslovom „Ka vladavini prava i slobodi izražavanja: kako obezbijediti kažnjivost napada na novinare, kako spriječiti takve napade i obezbijediti pravni okvir povoljan za istraživačko novinarstvo?” organizovala je Akcija za ljudsaa prava (HRA) uz podršku Australijske ambasade.
Razlog za organizovanje skupa je predlog radne grupa HRA da se izmijeni Krivični zakonik u cilju unapređenja pravnog okvira za bezbjednost novinara, posebno za njihov istraživački rad.
Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević kazala je da novinarski rad, pogotovo istraživački, omogućava građanima da ne budu neobaviješteni i naivni i da odluke, od kojih zavisi njihova budućnost, donose odgovorno i racionalno.
„Onog trenutka kada istraživački novinar bude napadnut, to je alarm na uzbunu. To znači da ono čime se on bavio neko želi da prikrije, da takav rad i ostvarivanje pravde bude onemogućeno“, navela je Gorjanc Prelević.
Poseban problem, kako je istakla, predstavlja kada država toleriše da takvi napadi prođu nekažnjeno i ne istraži, ne samo počinioce napada već i nalogodavce i saučesnike.
Gorjanc Prelević je ocijenila da je za društvo od izuzetnog značaja da se sazna zašto su neki novinari napadnuti i ukazala na činjenicu da je u 2014. godini registrovano osam napada na novinare a u 2015. čak 23.
„Jasno je da postoji tendencija rasta broja napada i mi se nadamo da će predloženim izmjenama Krivičnog zakona, da se uvedu nova krivična djela sprječavanje i kažnjavanje napada na novinare u vršenju profesionalnih dužnosti, doprinijeti jačanju svijesti da je ta vrsta društvene pojave neprihvatljiva i da se mora strogo kažnjavati“, poručila je Gorjanc Prelević.
Vrhovni državni tužilac, Ivica Stanković kazao je da se jačanjem proaktivnog rada tužioca, unapređenjem njihove edukacije i kavalitetnim optužnim aktima koji će izdržati sudsko preispitivanje, može obezbijediti kažnjivost napada na novinare.
„Nijedan napad na novinare, za koji se goni po službenoj dužnosti, neće ostati neistražen“, poručio je Stanković.
On je ukazao da se pravni okvir povoljan za istraživačko novinarstvo može obezbijediti posvećenim učešćem predstavnika tužilaštva u radnim grupama za izmjene zakonodavstva u toj oblasti. „Koji će svojim iskustvom i vizijom doprinijeti kvalitetnim normativnim riješenjima“.
Ministar unutrašnjih poslova, Goran Danilović poručio je da se ubistvo Duška Jovanovića mora rasvijetliti, napadi na novinare i medijsku imovinu sprječavati i konačno prestati stvarati ambijent da su takvi postupci opravdani i normalni.
On je istakao da se jedino zakonskim kažnavanjem mogu spriječiti napadi na novinare.
„Dok god to ne uradimo, i novinari i neke druge branše važne za uspostavljanje slobodnog društva, biće targetirani i stigmatizovani kao neko ko po pravilu treba da doživi neku vrstu institucionalne šikane, kako neko drugi to ne bi pokušao“, ocijenio je Danilović.
On je rekao da, kao ministar unutrašnjih poslova, podržava predlog HRA za izmjenu Krivičnog zakonika.
Danilović je kazao da, kada bi se napadi na novinare pomnožili sa brojem stanovnika, Crna Gora se ne bi imala čime pohvaliti i da je od 2012. godine prijavljeno 69 takvih slučajeva.
Rješavanje problema kažnjivosti napada na novinare je, kako je dodao, veliki zadatak za Tužilaštva ali i MUP i Upravu policije a čelnici tih organa treba svakodnevno da brinu za bezbijendost, dok društvo ne postane slobodno.
„Ovdje mora da se uradi nešto konkretno. Možemo da mijenjamo zakonsku regulativu koliko god želimo, ali budite sigurni ne bude li promjene političkog ambijenta i potpune demokratizacije društva, nijedan zakon neće bit dovoljan da neko bude kažnjen“, poručio je Danilović.
Današnji zakoni, prema njegovim riječima, koliko god bili manjkavi, nijesu smetnja da se dođe do istine i shodno njoj počinilac kazni.
„Problem je u nedostatku volje, naslijeđenoj potrebi da političke partije kontorlišu sve ili nište. Nema djelimično“, ocijenio je Danilović.
Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Mitja Drobnič istakao je da se ne može govoriti o djelotvornoj vladavini prava ukoliko država u potpunosti ne štiti slobodu izražavanja.
„Teško je obezbijeti slobodu izražavanja ako vladavina prava nije čvrsto usidrena kao temelj svake funkcionalne demokratije“, ocijenio je Drobnič.
On je ukazao da su završene dvije ekspertske misije u oblasti slobode izražavanja sa stručnjacima iz Velike Birtanije i Italije, a da će njihovi nalazi biti razmatrani prilikom izrade izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori, koji će biti objavljen u novembru.
Prema riječima Drobniča, zabrinjavajuće je da se i nakon 12 godina ne zna ko je ubio Duška Jovanovića, niti ko je naredio ubistvo i sa kojim motivima.
„Riješenje ovog kao i drugih ozbiljnih slučajeva u kojima su novinari prebijeni je od suštinskog značaja za nadležne institucije, a naročito pravosuđe i policiju“, ocijenio je on.
Drobnič je poručio da se jedino identifikovanjem počinilica i onih koji stoje iza napada, njihovih motiva i kažnjavanjem može omogućiti novinarima da rade bez pritiska i straha.
On je kazao da EU, podržava istraživačko novinarstvo a, kako je dodao, pokazatelj toga je nagrada za istraživačko novinarstvo koju Delegacija od prošle godine dodjeljuje na regionalnom nivou.
Bonus video:
