Mogućnost zaštite Solane postoji i sprovodila bi se u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, a vlasnik ili korisnik, nakon proglašenja zaštićenim područjem, morao bi da se ponaša u skladu sa tim Zakonom i uzdržava se od aktivnosti koje štete zaštićenom prirodnom dobru.
To se navodi u pravnoj analizi koju je za potrebe Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) uradio advokat Srđan Žarić.
U analizi se navodi da mogućnost zaštite ne zavisi, kako se to često moglo čuti od zvaničnika, od toka stečajnog postupka, a da status zaštićenog dobra u pravnom smislu ne ometa radnje koje se vrše u stečajnom postupku, pa ni prodaju imovine, radi namirenja povjerilaca.
“ Stečaj nema neposredno pravno dejstvo na proglašenja Solane spomenikom prirode”, piše u analizi.
Pravo na korištenje i raspolaganje nepokretnostima, kako se navodi, bilo bi suženo i ograničeno na proizvodnju soli, ograničene oblike pružanja turističkih usluga ili neke druge aktivnosti kojima se ne bi remetila zaštita.
To bi se odnosilo i na buduće vlasnike.
“Vlasnik bi imao, zbog ograničenja korišćenja i raspolaganja nepokretnostima, pravo na naknadu štete koju trpi u vidu smanjenja umanjenja prihoda od nepokretnosti. Apstraktna šteta (smanjenje mogućnosti prodaje, smanjenje vrijednosti nepokretnosti...) ne priznaje se vlasniku nepokretnosti...”, kaže se u analizi.
Navodi se da na zaštitu Solane ne utiče ni neriješeno svojinsko pitanje nepokretnosti, kao ni Prostorni plan.
Imovina Solane, nad kojom Eurofond ima pravo korišćenja, a koji kontrolišu osobe bliske biznismenu Veselinu Baroviću, založena je za kredite kod Prve banke i CKB-a, od ukupno pet miliona eura.
Kod Prve banke su podignuta četiri kredita od ukupno 4,6 miliona, a kod CKB-a jedan od 400 hiljada.
U analizi se postavlja i pitanje s kim bi se, pod pretpostavkom da šteta postoji i da naknada pripada vlasniku nepokretnosti, zaključio ugovor o naknadi, s obzirom na to da na upisanim nepokretnostima fabrika soli ima pravo korišćenja, ali ne i pravo svojine.
U listu nepokretnosti ne piše ko je vlasnik objekata i zemljišta, a nepokretnosti su pod hipotekom, u korist Prve banke i CKB-a.
Navodi se da bi hipotekarni povjerioci, bar teorijski, mogli da podnesu tužbu protiv države i/ili lokalne samouprave.
“Ali onda bi, moguće, došli u opasnost da se ugovori o hipoteci u eventualnom sudskom postupku oglase ništavim zbog jednog velikog nedostatka: u vrijeme njihovog zaključenja hipotekarni dužnik nije imao na nepokretnostima pravo svojine”, piše u analizi.
Ne postoji politička volja da Solana bude spomenik prirode
Iz CZIP-a su na konferenciji o Solani konstatovali da ne postoji politička volja da se Solana zaštiti, jer da je postojala, Solana bi već bila proglašena Ramsarskim područjem od međunarodnog značaja.
Oni su demantovali navode Ministarstva održivog razvoja i turizma da Solanu treba prvo zaštiti na nacionalnom nivou, i da to nije određeno nijednim propisom.
Iz MANS-a je ranije ukazano da je očito da se konačno rješenje za pitanje Solane ne može donijeti, dok se ne izbace privatni interesi porodice premijera Mila Đukanovića i da ne postoji nijedan razlog, osim interesa premijerovog brata Aca Đukanovića, da se područje Solane ne stavi pod posebnu zaštitu i da se donese plan kojim će se to pitanje dugoročno riješiti u javnom interesu.
Bonus video:
