U Crnoj Gori nije ostvaren potreban i očekivan napredak po pitanju pristupačnosti objekata i javnih površina osobama sa invaliditetom, smatra ombudsman Šućko Baković, navodeći da se nedostatkom normativne podloge ne može pravdati izostanak obaveznih mjera i postupaka u toj oblasti.
Podsjeća se da je Zaštitnik u prethodnim godišnjim izvještajima izražavajući zabrinutost ukazivao na nepristupačnost objekata i javnih površina osobama sa invaliditetom i činjenicu da u Crnoj Gori još ne postoji nijedan ovlašćeni sudski tumač gestovnog jezika, već samo jedan licencirani tumač.
„S obzirom da po tom pitanju nije učinjen napredak u mjeri u kojoj je to očekivano, Zaštitnik na ovaj problem ukazuje i u ovom izvještaju“, naveo je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u izvještaju o radu za 2015. godinu.
Baković je ocijenio da obrazovni proces u okviru visokog obrazovanja, sa stanovišta efektivnog uključivanja lica sa invaliditetom i primjene principa afirmativne akcije i pored ustavnih i zakonskih načela nije zaživio, s obzirom na to da nijesu donijeti podzakonski akti, niti opšti i pojedinačni akti u funkciji izvršavanja zakona u ovoj oblasti.
Prema njegovim riječima, to se odnosi i na obaveze institucija visokoškolskog obrazovanja kada je u pitanju univerzitetsko obrazovanje studenata sa hendikepom.
„U domenu zdravstvene zaštite postoji čitav niz problema koji se tiču nabavke i korišćenja pomagala, funkcionisanja socijalnih servisa i drugih oblika podrške osobama sa invaliditetom“, naveo je Zaštitnik.
On je podsjetio da podatke Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, da je evidentirano 95 studenata iz reda lica sa invaliditetom.
Zaštitnik je podsjetio da je Statutom Univerziteta Crne Gore predviđeno da student s invaliditetom bira način izvršavanja predispitnih obaveza i polaganja ispita, u skladu sa njegovim sposobnostima i mogućnostima, a da je organizaciona jedinica Univerziteta dužna da obezbijedi studentima uslove za realizaciju propisanih obaveza.
Ombudsman ističe da osobama sa invaliditetom nisu prilagođeni Medicinski i Arhitektonski fakultet u Podgorici, kao i neke od pravosudnih institucija, zbog čega je pokrenuo postupak konsultacija sa predstavnicima sudske vlasti i civilnog sektora, kako bi se u neposrednoj saradnji dobili inputi i ideje za rješavanje problema.
U dijelu godišnjeg izvješata koji se bavi aspektima diskriminacije, navodi se da je Zaštitnik imao šest pritužbi koje su se odnosile na diskriminaciju po osnovu invaliditeta.
U tri predmeta je utvrdio povredu prava i dao mišljenje sa preporukom, u dva nije postupao (u jednom predmetu je upućeno na korišćenje efikasnog i djelotvornog pravnog sredstva, dok u drugom predmetu nije postupano iz razloga što je pritužba ponovljena, a nijesu podnijeti novi dokazi).
Zaštitnik je u jednom predmetu okončao postupanje, s obzirom na to da je tekao postupak za ostvarivanje prava pred drugim organom u razumnim rokovima.
„S obzirom na brojne probleme sa kojima se ova marginalizovana grupa suočava, kao i da po nekim procjenama u Crnoj Gori postoji oko 70 hiljada osoba sa invaliditetom, evidentno je da samo nekoliko parničnih postupaka ne odražava prirodu i obim ugroženosti njenih prava. Sa druge strane, krivičnih i prekršajnih postupaka, po našim saznanjima, nema“, kaže se u izvještaju institucije, na čijem je čelu Baković.
Zaštitnik je upozoravao na neadekvatnu politiku i praksu prema kojoj je bilo onemogućeno korišćenje sredstava stečenih po osnovu naknada za zapošljavanje i rehabilitaciju lica sa invaliditetom.
Prema njegovoj ocjeni, nedostatak normativne podloge ne može pravdati izostanak mjera i postupaka kojima se realizuju zakonske obaveze u ovoj oblasti.
„Takođe, država je dužna, ne samo da propiše obaveze različitih subjekata, već i da podstiče pozitivne primjere i obrnuto – destimuliše nedostatke u procesu stvaranja uslova za zapošlljavanje i rehabilitaciju osoba sa invaliditetom“, ocijenio je Zaštitnik.
To, poručili su iz institucije ombudsmana, znači da se nacionalnim institucijama, primarno Zavodu za zapošljavanje Crne Gore mora pružiti jasna i nedvosmislena podrška u realizaciji programa realizovanja mjera u korist podrške osobama sa invaliditetom.
Zaštitnik je podsjetio da je Vlada Crne Gore 31. oktobra 2013. godine usvojila Akcioni plan prilagođavanja objekata u javnoj upotrebi za pristup, kretanje i upotrebu licima smanjene pokretljivosti i licima sa invaliditetom za 2014. godinu.
Akcionim planom definisano je 13 prioritetnih objekata u javnoj upotrebi koje je potrebno prilagoditi, odnosno na kojima je potrebno izvršiti uklanjanje arhitektonskih barijera u cilju stvaranja pristupačnog okruženja za sve.
„Nakon dužeg vremenskog perioda ovaj proces je počeo da se realizuje, ali je prema ocjeni nevladine organizacije Udruženje mladih sa hendikepom i Zaštitnika, to još malo, a obzirom na to da predstoji značajan posao na adaptaciji prioritetnih zdravstvenih, pravosudnih, obrazovnih i drugih institucija, uključujući i one koje nijesu obuhvaćene navedenim planom“, kaže Zaštitnik.
Kako se navodi, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava formiralo je odgovarajuće timove nakon stupanja na snagu Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, sa ciljem linearnog ujednačavanja propisa. “Iako je prema informacijama kojima raspolaže Institucija rad na ovoj analizi okončan krajem 2015. godine ili ranije, Zaštitnik nije imao uvid u ovaj materijal, niti je bio obaviješten o dinamici rada na njemu do kraja 2015. godine”.
Kao jedan od primjera i prakse, u kom je Zaštitnik postupao prošle godine, navodi se pritužba osobe sa invaliditetom koja je ukazala da joj je prilikom kupovine avionskih karti kod avio prevoznika za let na relaciji Podgorica-Beograd-Podgorica saopšteno da mora ispuniti MEDIF obrazac za putnike sa posebnim potrebama.
Ta osoba je kazala da ne putuje prvi put tom avio kompanijom, da sličan obrazac nikada do tada nije ispunjavala, kao i da joj je objašnjeno da obrazac mora popuniti, s obzirom da ostvaruje pravo na popust i dolazi sa uputnicom Fonda za zdravstveno osiguranje.
Na kraju je, kako se navodi, bila prinuđena da popuni obrazac i ovjeri ga kod ljekara opšte prakse, koji, kako podnositeljka pritužbe smatra, vrijeđa ljudsko dostojanstvo, čast i ugled. „Pored toga što kompanija nije dokazala postojanje baze podataka, nije dokazano ni da su jednom korišćeni podaci iz baze podataka/evidencija/registara brisani“.
„Ocjenjujući sadržinu MEDIF obrasca-ljekarskog izvještaja (konkretno rubrike MEDA05 i MEDA06), kao i način upravljanja bazom podataka, odnosno upravljanja uputima Fonda za zdravstveno osiguranje, Zaštitnik je našao da je u konkretnom slučaju učinjena povreda načela nediskriminacije prema podnositeljki pritužbe“, kaže se u izvještaju.
U tom smislu, Zaštitnik je utvrdio postojanje diskriminatorne sadržine dva pitanja u MEDIF obrascu i to MEDA 05 - zarazne i druge bolesti i MEDA 06 – da li fizičko/mentalno stanje pacijenta može prouzrokovati neprijatnost za ostale putnike i dao preporuku da se iz obrasca – ljekarski izvještaj ukloni ili izmijene pitanja pod tim rednim brojevima.
Zaštitnik je ocijenio da su ta pitanja diskriminatorne sadržine i da se njima vrijeđa dostojanstvo osoba sa invaliditetom.
„Avio kompaniji je ukazano da ujednači praksu prema svim osobama sa invaliditetom, kako onima koji su korisnici uputa Fonda za zdravstvo, tako i onima koji to nijesu, kao i da uskladi vođenje evidencije i obradu podataka o ličnosti sa važećim propisima i standardima“, ukazali su iz institucije Zaštitnika.
Bonus video:
