Tradicionalno, pod ostroškim stijenama, praznik Sv. Vasilija Ostroškog, proslavilo je na hiljade vjernika iz Crne Gore, zemalja regiona, ali i šire.
Zajedno, kako je to već godinama običaj, ljudi raznih nacionalnosti i vjera cjelivali su mošti sveca koje se čuvaju u Vavedenjskom hramu, u Gornjem manastiru.
Plato ispred manastira bio je preplavljen šatorima, vrećama i ćebadima onih koji su noć prije došli da prisustvuju ponoćnom prazničnom bdeniju, gdje je u crkvi Vavedenja moleban i akatist služio mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
Amfilohije je služio i centralnu arhijerejsku liturgiju, na platou ispred Gornjeg manastira, uz sasluženje mitropolita Ternopoljskog i Kremenjeckog Sergija, iz Zapadne Ukrajine, i episkopa budimljansko–nikšićkog Joanikija. Nakon toga vjernici su pristupili svetoj čaši pričešća.
U besjedi Joanikije je kazao da se svetost nasleđuje, ali ne po krvi, već po duhu i da je za to najbolji svjedok Sveti Vasilije Ostroški koji je živio u vremenu velikih iskušenja.
Govoreći o 17.vijeku, vijeku, kako je kazao, stradanja, ali i vremena kada se Gospod proslavio u svom narodu i svetoj crkvi, najviše preko Sv. Vasilija, Joanikije je kazao da iako je bilo tursko ropstvo narod je bio privržen crkvi, a manastiri su bili puni monaha.
Prema riječima episkopa budimljansko nikšićkog Sv. Vasilije se oslanjao na Pećku patrijaršiju i bio joj potpora, ali i stub vjere pravoslavne
"17.vijek je na istorijsku scenu izveo i veliku, slavnu porodicu Petrović", kazao je Joanikije.
Ističući da je 12.maj praznik za cijelu Crnu Goru, ali i za svo pravoslavlje, Joanikije je kazao da je to i dan kada se oko ćivota Sv. Vasilija sabere narod, sveštenstvo, ali i dragi gosti iz čitavog svijeta. Ove godine to su mitropolit Sergije i bokser Nikolaj Valujev, za koga je kazao da je “ponos ruske države, ali i sila Rusije”.
Mitropolit Sergije je istakao da narod koji živi s vjerom i koji se raduje vjeri odolijeva svim iskušenjima, a da je upravo vjera ta koja narod ujedinjuje.
Njega, Joanikija i Valujeva, nekadašnjeg bokserskog šampiona, a sada poslanika Putinove partije u Dumi, Amfilohije je darivao ikonama Sv. Vasilija, a Emira Kusturicu, kome je crkveno kršteno ime Nemanja, ordenom Sv. Stefana Lazarevića. Amfilohije je podsjetio da je otvoren prvi pravoslavni filmski festival u sklopu koga se filmovi prikazuju u Podgorici, Nikšiću i Beranama.
"Posebno nas raduje da na tom festivalu učestvuju, između ostalih, naši znameniti režiseri Nikita Mihalkov, kome će u Podgorici biti uručeno odlikovanje, i Nemanja Kusturica koji je ne samo nosilac one velike istine da umjetnost i ljepota spasavaju svijet, nego da umjetnost samo kada je spojena sa dobrom, vrlinom, sa stidom, kao što je govorio čuveni Tarkovski, takva umjetnost spasava svijet, osvećuje, prosvećuje, ukrašava ljepotom duše i tijelo sve one koji se hrane tom i takvom umjetnošću", kazao je Amfilohije.
Zahvaljujući se na ordenu Kusturica je izrazio poštovanje prema crkvi i svecima posebno u "trenutku kada su pravoslavlje i hrišćanska kultura na udaru i preživljavaju teške trenutke".
"Pošto smo mi baštinici hrišćanske kulture, a ne samo religije, dobro je da se obnavlja jedna vrsta iskustva koja se zove film i koja je u prošlom vijeku jedva dahtala pod teretom tehnologije, a sad praktično nestaje. Mislim da su upravo festivali mjesto gdje će filmovi da ožive", kazao je Kusturica.
On je došao u pratnji Noćnih vukova", najmasovnijeg svjetskog motociklističkog kluba.
"Došlo je nas desetak, jedan iz Rusije i dvojica iz Republike Srpske, da se poklonimo moštima sveca i da budemo pratnja našem bratu i gostu, Nemanji Kosturici. Kada god imamo vremena najdraža vožnja nam je do Ostroga, i to uradimo bar jednom nedjeljno", kazao je Željko Vukčević, predsjednik odjeljenja "Noćni vukovi" iz Crne Gore.
Pod Ostrog je donesen i časni krst, osvećen na Golgoti o Vaskrsu ove godine, koji do Vidovdana, kada će biti postavljen na mjesto budućeg hrama Sv. Kneza Lazara u Kingisepu, Petrogradska oblast, obilazi pravoslavne svetinje.
Vasilije Ostroški (Jovanović), koji je na rođenju dobio ime Stojan, rođen je 28. decembra 1610. godine u selu Mrkonjići u Hercegovini, a zamonašio se u trebinjskom manastiru Uspenija presvete Bogorodice. U manastir Ostrog došao je nakon razaranja manastira Tvrdoš gdje je živio i radio kao arhijerej. Mitropolit hercegovački postao je 1639.godine. Umro je 1671. godine, a zbog svojih isceliteljskih moći proglašen je za sveca.
Galerija
Bonus video:
