Nakon predloga da narodnom heroju Veljku Vlahoviću bude podignuto spomen – obilježje na prostoru univerzitetskog kampusa u Podgorici , u hercegnovskoj javnosti se sve češće postavlja pitanje gdje je „sklonjena“ njegova bista koja je nekada stajala ispred Upravne zgrade Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj.
Podsjećamo i da je bjelsko Brodogradilište od 1976 do 1992 godine nosilo ime Veljko Vlahović.
„Na zboru radnika je , i danas se dobro sjećam, jednoglasno donesena odluka da se u krugu Brodogradilišta podigne bista čovjeku koji je bio veliki državnik, antifašista , mislilac i teoretičar“, kaže bivi radnik Brodogradilišta Mitar Krivokapić. Sjeća se da je zboru prisustvovala, kao gost i Dunja , sestra Veljka Vlahovića.
Sjeća se i mračnih , zlehudih vremena iz devedesetih, i kako kaže divljanja nacionalizma, kada su pojedinci negodovali zbog biste Vlahovića i prijetili da će jedne noći završiti u moru.
„Bista nije završila u moru, ali je skinuta i kako sam kasnije čuo , prenijeta u rodno mjesto Vlahovića“, navodi Krivokapić . Oštećena prilikom skidanja bista je jedno vrijeme bila „odložena“ ispred radničke menze, a postament sklonjen u jedan od magacina Brodogradilišta.
„Bistu smo uz dužno poštovanje i saglasnost rodbine prenijeli u selo Trmanje, gdje je rođen Vlahović“, kaže izvor Vijesti iz Brodogradilišta. Ističe da je negiranje antifašističkih tekovina tih 90 tih godina dominiralo i među zaposlenim u Brodogradilištu, uostalom kao i u cijeloj Crnoj Gori , pa su, da bi preduprijedili skrnavljenje biste, odlučili da je izmjeste iz Bijele. .
„Brodogradilište je, kaže naš izvor, tada finasijski pomoglo u obnovi Vlahovićeve rodne kuće. Tvrdi i da je na postamentu biste Veljka Vlahovića zapisano da je ona duže od decenije bila u krugu Brodogradilišta u Bijeloj.
„Iako neki pokušavaju povampiriti vremena iz devedesetih, siguran sam da će crnogorski antifašizam znati da da pravi odgovor“, poručuje Krivokapić.
Vlahović o Crnoj Gori
„To je zemlja najveće krajnosti – dubokog mraka i raskošne svjetlosti, slobodni zatočenik i usužnjena sloboda. To je nikad ne napisana istorija u kojoj su ljudi vjekovima plakali kriomice i svoje i tudje suze“.
Bonus video:
