U Crnoj Gori profesija psihologa pravno ne postoji i potrebno je hitno osnovati psihološku komoru i postaviti standare, kao i akademske i edukativne zahtjeva tog zanimanja, kazao je psiholog, Radoje Cerović.
“Ne postoji zakon koji reguliše tu profesiju i vlada totalni haos i u profesionalnom, etičkom, edukativnom i svakom drugom aspektu te profesije. Kolege se snalaze u nekom polu-ilegalnom prostoru”, rekao je Cerović agenciji MINA.
On smatra da postoji urgentna potreba za osnivanjem psihološke komore, postavljanjem standarda profesije, akademskih i edukativnih zahtjeva.
“Posebno je važno da građani shvate da zvanje psihologa (koje se dobija diplomom tog fakulteta), ne podrzumijeva psihoterapijsku aktivnost”, naveo je Cerović.
On je pojasnio da su psihoterapeuti u svim uređenim sistemima psiholozi ili psihijatri (izuzetno i neke druge profesije) koji su završili neku od višegodišnjih i akreditovanih škola psihoterapije.
Cerović je ukazao da se akreditovanje tih škola vrši na nivou Zakona, ili on prenosi tu ingerenciju na neku vrstu nacionalnog tijela, kao što je na primjer psihološka komora.
“U nedostatku takvih sistema pravila psiholozi i psihoterapeuti su pravno na istom nivou kao travari, iscjelitelji i razni seoski čudotvorci”, kazao je Cerović.
Prema njegovim riječima, psihoterapija se u crnogorskom zakonodavstvu tretira kao "alternativna forma medicine", među ostalim metodima za koje je zakonodavac utvrdio da "nijesu štetne".
“Koliko god bi nekom kolegi iz Evropske unije to bilo groteskno, to je veliki korak u odnosu na prije nekoliko godina kada se pojam psihoterapije nije pojavljivao ni u kakvom pravnom okviru. Ali odatle do preciznog uređenja ove materije je ogroman put, a posljedice snose, prije svega, građani Crne Gore”, poručio je Cerović.
On je, govoreći o važnosti mentalne higijene za održavanje mira u životu i o tome šta ona podrazumijeva, ocijenio da je taj pojam malo rogobatan i psuedomedicinski naziv za brigu o mentalnom i emocionalnom dobrostanju.
On je ukazao da je nesumnjivo da je svaka forma pažnje upućene sopstvenim mentalnim stanjima veoma važna u životu svakog pojedinca.
Cerović je kazao da dominantno razmišljanje u društvu, nažalost, locira problem uvijek "izvan jedinke".
On je objasnio da to znači da je sve razmišljanje o mentalnom dobrostanju ograničeno na razmišljanja o eksternim faktorima poput zarade, posla i porodičnih odnosa.
Cerović je ukazao da psihologija ne zanemaruje takve aspekte, ali ona, prvenstveno, skreće pažnju da su unutrašnje "prizme" (ubjeđenja, vrijednosti, slika o sebi i emocionalni procesi) ono što će život učiniti kvalitetnim ili pojedinca uvesti u depresiju.
On je dodao da niko ne može da "izbjegne život" (nedaće, probleme, neočekivane situacije, gubitak bližnjih).
“Suštinsko pitanje je šta razlikuje one koji, uprkos svemu tome "idu naprijed" (ili se osjećaju ispunjeno) i one koji ulaze u hroničnu anksioznost, depresiju i psihosomatska oboljena vezana za stres”, kazao je Cerović.
On je naveo da preventivno djelovanje u tom smislu podrazumijeva, prije svega, svijest o važnosti emocionalnog i mentalnog balansa, a potom pristupanje metodima i načinima "rada na sebi".
“Tu u Crnoj Gori imate suštinski problem, jer je i ponuda i potražnja takvih metoda svedena na elementarni nivo i daleko je od adekvatnog. Ima puno pseudonaučnih metoda, kao i terminološkog nerazumijevanja”, ocijenio je Cerović.
Prema njegovim riječima, pojam meditacije se kod većine ljudi identifikuje sa "opuštenim razmišljanjem na slobodnu temu", odnosno takozvani "mozak na ispašu" stavom.
Cerović je dodao da drugi smatraju da se radi o nekoj vrsti religijske prakse koja se kosi sa principima ovdašnjih religija, nešto poput molitve. “A istina o meditaciji u modernoj psihologiji je sasvim drugačija”.
On je, govoreći o važnosti mentalne higijene u izbjegavanju depresije, ukazao da je svaka svijest o preventivnom djelovanju od velikog značaja.
Cerović je saopštio da je depresija dijagnoza sa najvećim porastom u zapadnom svijetu i za nekih deset do 20 godina bi mogla postati najčešća dijagnoza u svakodnevnoj medicinskoj praksi.
“Tačno je da ne znamo još šta je uzrok tog trenda, ali tim prije (a pogotovo u Crnoj Gori) je neophodno shvatiti da je vjerovatnoća da se doživi makar jedan životni period u stanju kliničke depresije ogromna. Vjerovatnije je da će do toga doći nego da neće”, naveo je Cerović.
On je, govoreći o predrasudama crnogorskog društva prema ljudima koji odlaze kod psihologa, rekao da je za crnogorsko društvo karakterističan visok stepen isključivosti i predrasuda prema nizu pojava koji su označeni kao odstupanje od norme.
“Psihološka problematika je primjer takvih fenomena "par excellence" i stigma koja je s njom povezana je dramatična”, smatra Cerović.
On je naveo da je krupno pitanje zašto je to tako.
“Ali je objašnjenje skopčano sa visokim nivoom desno orijentisane društvene svijesti koja favorizuje društvene hijerarhije, patrijarhalnu svijest, konzervativni način razmišljanja, etničku (rasnu, vjersku) fobičnost i kleronacionalizam”, zaključio je Cerović.
Bonus video:
