Neriješeni slučajevi napada na novinare, finansijski i politički pritisci i duboko polarizovana medijska scena samo su neki od problema sa kojima Crna Gora i ove godine dočekuje 3. maj - Svjetski dan slobode medija.
Predsjednica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) Milka Tadić-Mijović ocijenila je da su pritisci na medije koji nijesu pod kontrolom vladajućih struktura i dalje veoma izraženi.
Naglasila je da se sve pokušava kako bi se onemogućio rad onih koji izvještavaju u javnom interesu o zloupotrebama vlasti i monopolskim krugovima oko nje.
Tadić-Mijović je dodala da se u izvještajima relevantnih svjetskih organizacija izražava zabrinutost zbog prilika u Crnoj Gori, podsjetivši da smo po indeksu slobode Reportera bez granica i ove godine na zabrinjavajućem 106. mjestu.
Kako je kazala, zabrinjavajuće je i što novinar Jovo Martinović dočekuje 3. maj u višemjesečnom pritvoru, iako protiv njega još nije podignuta optužnica, kao i što se i dalje opstruiraju istrage napada na novinare. “Sve to upućuje na zaključak da iza tih napada stoji neka moćna ruka, koju štiti pravosudni sistem zemlje”, naglasila je ona.
Tadić-Mijović smatra da, u trenutnoj medijskoj situaciji, ipak ima razloga za radost.
“Uprkos svoj sili, najavama da će nas ugasiti, nekoliko medija koji nijesu pod kontrolom vlasti funkcioniše i izvještava javnost o suštinskim problemima zajednice. To je čudo, osvojiti slobodu u ovakvom okruženju i opstajati, svih ovih godina”, zaključila je Tadić-Mijović.
Glavni odgovorni urednik dnevne novine “Dan” Nikola Marković kazao je da se ne može govoriti o slobodi medija dok god postoji pritisak na nezavisne medije.
“Već godinama jedino što režim čini jeste da na Dan slobode medija ponavlja da se mora rasvijetliti ubistvo Duška Jovanovića i napadi na redakciju “Vijesti”, ali ništa ne preduzima da se nalogodavci i izvršioci nedjela nađu iza rešetaka”, rekao je Marković.
Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda su kazali da je Izvještaj o radu za prošlu godinu pokazao zabrinjavajući nastavak ugrožavanja sigurnosti novinara i njihove imovine.
“Prema podacima Uprave policije, u prošloj godini registrovano je 15 slučajeva u kojima se kao oštećeni pojavljuju novinari, mediji ili njihova imovina. Od 15 slučajeva u osam su identifikovane osobe za koje se sumnja da su učinile te delikte (do februara ove godine kada su na zahtjev Zaštitnika dostavljeni podaci), dok se na identifikovanju ostalih radi”, piše u saopštenju.
Iz te institucije su naglasili da su zabrinjavajući podaci Sindikata medija o uslovima rada novinara, otkazima i napuštanju novinarske profesije: “Zato je potrebno poboljšati uslove rada i regulisati status svih medijskih radnika jer nezavidan ekonomski položaj može negativno uticati i na profesionalnost i na samostalnost”.
Poručili su da je potrebno raditi i na smanjenju polarizacije medijske scene, ojačati samoregulaciju i uložiti napor kako bi zaživjela dosljedna primjena usvojenih izmjena i dopuna Kodeksa novinara.
Koordinatorka u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Ana Vujošević kazala je da je uloga medija u razvoju demokratskog društva nezamjenjiva i da su vlasti dužne da svim medijima i novinarima obezbijede uslove za slobodan rad, bez pritisaka i bilo kojeg oblika cenzure.
“Pred crnogorskim društvom leži ogroman izazov u promociji slobodnih medija koji praktikuju odgovorno, na činjenicama zasnovano izvještavanje, a odbacuju zvanične manipulacije”, kazala je ona.
Povodom Svjetskog dana slobode medija, Sindikat medija Crne Gore će po četvrti put organizovati akciju „Pet minuta gromoglasne tišine“. Iz Sindikata su pozvali sve zaposlene u medijima da danas od 11:55 do 12:00 simboličnom akcijom upozore čitaoce, gledaoce i slušaoce na sve lošiji položaj i iskažu solidarnost sa kolegama.
Marković: Istrage napada se zataškavaju
Marković je naveo da je vlast sve učinila da opstruira rad Komisije za praćenje postupanja nadležnih državnih organa u istragama napada na novinare kada je počela da daje rezultate i otkriva kako su pojedine istrage zataškavane.
“Nedostatak političke volje da se ambijent za rad novinara učini podnošljivijim ogleda se i u odbijanju premijera (Mila) Đukanovića da raspiše nagradu za informacije o ubistvu Duška Jovanovića, ali i za ostale slučajeve (Tufik Softić, Olivera Lakić, bombaški napad na “Vijesti”)...”, kazao je Marković.
On je rekao da očekuje od vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića da postupi po preporukama Komisije i pozove na odgovornost tužioce koji su nečinjenjem ili opstruiranjem istraga doveli do toga da najteži slučajevi ni poslije deceniju i više nijesu rasvijetljeni. “Sve dok se to ne desi, slobodu medija mjerićemo time što ove godine, hvala Bogu, niko nije ubijen”, rekao je Marković.
HRA: Država uskraćuje uslove za razvoj kritičkog novinarstva
Direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc-Prelević ocijenila je da Crna Gora ne obezbjeđuje dovoljne uslove za razvoj slobodnog, kritičkog novinarstva.
“Nepovoljnom ambijentu nedostatka vladavine prava doprinose i loše ekonomske prilike za opstanak medija i razvoj istraživačkog novinarstva na malom tržištu Crne Gore”, rekla je ona.
Gorjanc-Prelević je kazala da Vlada ni prošle godine nije podržala njihov predlog da se propišu nova krivična djela za pojačanu zaštitu novinara i pripadnika drugih profesija koji su izloženi posebnom riziku.
Istakla je i da treba dopuniti Zakon o medijima i obezbijediti da se prilikom ocjenjivanja rada sudija uzima u obzir i ocjena njihovog postupanja iz presuda Evropskog suda za ljudska prava.
“Iako je u decembru 2015. Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore odlučio da o potrebi za izmenama i dopunama Zakona o medijima održi raspravu, ona do danas nije zakazana”, zaključila je ona.
Ovaj članak je napravljen u okviru partnerstva sa Monitoringom Balkana i Kavkaza (Osservatorio Balcani e Caucaso) za potrebe Evropskog centra za slobodu štampe i medija (ECPMF), a koji sufinansira Evropska komisija.
Sadržaj ovog članka je isključivo odgovornost “Vijesti”, i ni na koji način se ne može interpretirati kao stav Evropske unije.
Bonus video:
