Predavanje "Kultura sjećanja na Holokaust" održano sinoć u biblioteci "Dr Albert Vajs" u Podgorici, a Jevrejska zajednica Crne Gore (JZCG) je na ovaj način obilježila 19. april, datum ustanka u Varšavskom getu, koji je uzet za Dan obilježavanja sjećanja na žrtve Holokausta u Izraelu, saopšteno je iz JZCG.
"Geta koja su postojala tokom Drugog svjetskog rata su smatrana kao prva etapa i predvorje uništavanja u genocidu nad Jevrejima u centralnoj Evropi. Varšavski geto je stvoren 1940.u jevrejskoj četvrti. Smješten je na veoma malom prostoru, gdje su Njemci uspjeli da natrpaju oko 450.000 ljudi. Zajedno sa velikim logorima poslužili su Hitleru kao glavna pozornica holokausta, gdje je od šest miliona ubijenih Jevreja bilo pola poljskih građana", navodi se u saopštenju JZCG.
U saopštenju se dodaje da je Holokaust događaj bez presedana u ljudskoj istoriji – pokušaj istrebljenja i uništenja jedne grupe ljudi, stoga se jedino kroz učenje o holokaustu može doprinijeti promišljanju o zloupotrebi moći; odgovornosti pojedinca, grupa i nacija u slučajevima kršenja ljudskih prava.
"Razvijanjem osjećaja za vrijednost različitosti u društvu postajemo svjesni potrebe zaštite manjina. Prepričavamo iskustva preživjelih, tražimo istorijske činjenice i pokušavamo da otrgnemo iz zaborava stradanje nedužnih milionskih žrtava. Spoznajom, sticanjem određenih znanja o težini i kompleksnosti pogroma koji je odnio milione žrtava, ne prihvatamo zaborav. Ako želimo da živimo i osiguramo siguran život potomcima, i ako vjerujemo da treba da im stvorimo siguran put u budućnost, onda, na prvom mjestu, ne smijemo zaboraviti", piše u saopoštenju JZCG.
Vanja Vuković, muzejska pedagoškinja, je u svom predavanju istakla da kulturu sjećanja treba shvatiti kao temeljnu važnost za formiranje vlastitog i kolektivnog identiteta, odnosno poimanje sebe koliko i drugih, te stoga ima ogroman značaj za razvoj društva uopšte.
"Zajednička pamćenja skupine ljudi sjedinjuju se u jedno kolektivno sjećanje, što je krucijalno za formiranje međusobnog osjećaja pripadnosti, kolektivnog identiteta, pa je bavljenje ovim fenomenom zalog za tolerantniju budućnost", kazala je Vuković.
Profesor Igor Radulović je naveo da razgovarati o bilo kojoj istorijskoj temi, koja uključuje masovni progon, ubijanje i sistematsko proganjanje određene religije ili nacije jeste tema kojoj treba prići sa velikim oprezom.
"Međutim i pored toga, ne možemo ostati imuni na činjenicu da se prije samo nešto više od pola vijeka dogodio najveći masovni zločin u istoriji čovječanstva – sistematsko proganjanje jednog naroda sa ciljem da se isti bukvalno zbriše sa lica zemlje", rekao je Radulović.
JZCG je podsjetila i na riječi italijanskog Jevrejina, Prima Levija, pisca, hemičara i bivšeg logoraša: "Desilo se, a može i ponovo da se desi, svugdje".
"Prisjetili smo se, pa se nadamo da nećemo a i ne smijemo dopustiti da mrtvi i njihova patnja umiranja budu izgubljeni i zaboravljeni, jer razna dešavanja širom Evrope-napadi islamskih radikala, jačanje ekstremističke desnice, podsjećaju na pojavu onih istih mehanizama kao u vrijeme uspona nacista koji su doveli do holokausta", naglasili su iz JZCG.
Bonus video:
