Mladi u Crnoj Gori nisu dovoljno uključeni u proces donošenja odluka, formalno obrazovanje ne podstiče njihov aktivizam, a vršnjačka edukacija predstavlja značajan faktor u donošenju pozitivnih promjena u društvu.
To je saopšteno na nacionalnoj konferenciju o mladima, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), u okviru projekta Smart Start - Aktivni mladi za održive promjene, koji realizuje uz podršku Ministarstva sporta.
Izvršna direktorica CeMI-ja, Nikoleta Đukanović, rekla je da je jedna od karakteristika položaja mladih, posebno učeničke populacije, da postoji evidentan jaz između mogućnosti za sticanje obrazovanja i ekonomskih prilika.
„Mladi, sa jedne strane, iako završe srednju školu ne posjeduju dovoljno praktičnih znanja i vještina neophodnih za obavljanje određenog posla i na taj način teže nađu posao. A sa druge strane, oni koju su uspješni nastavljaju školovanje na visokoškolskim institucijama, zbog čega napuštaju svoje gradove“, pojasnila je Đukanović.
Mladi u Crnoj Gori, kako je istakla, nisu u dovoljnoj mjeri uključeni u proces donošenja odluka i formalno obrazovanje ne podstiče njihov aktivizam, „čime se ne podstiče ni kultura učešća i promovisanja mladih kao pokretača faktora promjena“.
„Upravo su razlozi iniciranja ovog projekta, činjenice da, kroz sistem srednjoškolskog obrazovanja, mladi u dovoljnoj mjeri nemaju priliku da se upoznaju sa političkim sistemom Crne Gore, ne posjeduju, ili posjeduju ograničena znanja o promjenama političkog sistema u procesu evropskih integracija, a taj proces pristupanja im je složen i i stran“, pojasnila je Đukanović.
Cilj projekta bio je, kao je rekla, da se obuče i motivišu mladi vršnjački edukatori da stečena znanja o političkom sistemu Crne Gore i evropskim integracijama prenesu svojim vršnjacima.
„Cilj nam je bio da mladi vršnjački edukatori upoznaju ostale srednjoškolce u svim opštinama u Crnoj Gori o karakteristikama sistema u kojem žive, da pozitivno utiču na njihovu motivaciju, ohrabrivanje i edukaciju u cilju ativnijeg učestvovanja u donošenju odluka, prepoznavanju problema svoje populacije, predlaganju održivih rješenja, upravo kroz oblike neformlanog obrazovanja“, rekla je Đukanović.
CeMI je, kako je objasnila, razvio prvu mobilnu i veb aplikaciju posvećenu informisanju mladih o njihovim pravima u radnom odnosu, postojećim platformama i mogućnostima za zapošljavanje, usavršavanje, razmjenu studenata i učenika sa mapom postojećih omladinskih centara i učeničkih organizacija.
Direktor Direktorata za mlade u Ministartsvu sporta, Nenad Koprivica, kazao je da je unapređenje položaja mladih proces koji dominantno zavisi od prilika i mehanizama koje kreiraju nadležne institucije, ali sa druge strane, kako je rekao, mladi treba da iskoriste prilike i da budu zainteresovani da unaprijede svoj položaj konkretnim aktivnostima.
„U tom smislu, mislim da je važna sinergija svih faktora i svih aktera, kako bi dodatno unaprijedili položaj mladih“, kazao je Koprivica.
On je istakao da je „Smart Start - Aktivni mladi za održive promjene“, jedan od 86 projekata koje je Ministarstvo sporta podržalo u ovoj godini.
„U 2017. godini smo podržali 36 projekata u iznosu od 170 hiljada eura, a u ovoj godini smo taj iznos sredstava utrostručili. Dakle, opredijelili smo više od pola miliona eura za projekte omladinskih organizacija“, pojasnio je Koprivica.
Prema njegovim riječima, u saradnji sa lokalnim samoupravama urađene su brojne zajedničke aktivnosti i, kako je dodao, rađeno je na većoj senzibilizaciji lokalnih samouprava, kako bi više vremena, prostora i resursa posvetili omladinskoj politici.
„U nekim opštinama imamo odlične rezultate, u nekim ti rezultati nedostaju. Ali već se vide promjene i u narednom periodu očekujem da će to biti još bolje“, kazao je Koprivica.
On je dodao da su, pored mehanizama na nacionalnom i lokalnom nivou, veoma važni mehanizmi osnaživanja mladih, koji se nude na regionalnom i međunarodnom nivou.
Koprivica je najavio da će od početka naredne godine naziv ministarstva biti preimenovan u Ministarstvo sporta i mladih.
„Na taj način ćemo i formalno potvrditi sve ono što smo i suštinski ostvarili, a što se tiče omladinske politike“, rekao je Koprivica.
Direktor Direktorata za srednje, srednje stručno i obrazovanje odraslih u Ministarstvu prosvjete, Veljko Tomić, ukazao je na problem vršnjačkog nasilja i pozvao vršnjačke edukatore da, kroz neformalnu komunikaciju, podižu svijest među drugarima.
„Koliko god mi nešto pričali, sa pozicije ministra, pomoćnika itd., najprije do mladih dođe komunikacija koja se ostvaruje između vas samih. U našim srednjim stručnim školama vršnjačko nasilje je zauzelo maha i svima je potrebna dodatna edukacija“, rekao je Tomić.
Ključne novine u reformi obrazovanja su, kako je naveo, stvaranje dobrih pretpostavki za uvođenje dualnog obrazovanja u srednjim stručnim školama.
„Sa dualnim obrazovanjem smo počeli, prošle 2017/2018. godine i rezultati su već sjajni. Ideja je da, kroz promociju srednjih stručnih škola, razbijemo predrasude mladih svršenih osnovaca. Upisivati fakultete je sjajno, ali promocija stručnog obrazovanja ima za cilj da pokaže da i najbolji svršeni osnovci upisuju srednje stručne škole i da je tu mogućnost bržeg dolaska do posla“, kazao je Tomić.
Ministarstvo prosvjete je, kako je rekao, ove godine opredijelilo pola miliona eura nastavnicima, profesorima i najboljim učenicima osnovnih i srednjih škola.
„Oko 500 nagrada ćemo sjutra svečano dodijeliti u Podgoričkoj gimnaziji i ključna je poruka da želimo da prepoznamo najbolje kolege profesore i najbolje među vama. Ta nagrada u novčanom smislu ne znači mnogo, ali znači da smo prvi put na sistemski način pokušali da kažemo da je zanimanje prosvjetnog radnika jedno od najvažnijih zanimanja u svakom društvu“, rekao je Tomić.
Koordinatorka Omladinskog programa u NVO Juventas, Maja Marković, istakla je da se, kada se govori o unapređenju položaja mladih u Crnoj Gori, mora imati u vidu da nisu svi mladi u državi u istom položaju.
„Ako se bavimo geografskom podjelom, činjenica je da mladi u Šavniku nemaju iste prilike koje se pružaju mladima u Podgorici, ili Tivtu. Tu ne mislim samo na pristup kulturno-zabavnim sadržajima, već mislim i na obrazovanje i pristup osnovnim zdravstvenim i socijalnim servisima“, pojasnila je Marković.
Ona je istakla da se, kada se govori o mladima, moraju imati na umu sve specifične kategorije, koje zahtjevaju posebno i ciljano djelovanje.
Marković smatra da je potrebno raditi na motivaciji mladih da se uključe u neke procese, ali se, kako smatra, mora raditi i na senzibilizaciji odraslih da imaju u vidu potrebe mladih.
„Kada se radi o participaciji mladih, vrlo često se pravi greška i ne pravi se razlika između dvije vrste participacije. Moramo da znamo da postoji participacija mladih u smislu učešća u donošenju odluka, ali i participacija koja znači učešće u svim društvenim događanjima i zbivanjima. U tom smislu, ova prva je dosta zahtjevnija“, pojasnila je Marković.
Ona je istakla da većina mladih ne zna na koje načine može da utiče na donošenje odluka ni u svojim najbližim lokalnim sredinama.
Marković je kazala da mladi smatraju da je bitno da formalno obrazovanje više prepozna važnost neformalnog i da se više vrednuju volonterske aktivnosti.
„Mi smo danas u situaciji da mladi svjesno biraju da učestvuju u nekim volonterskim aktivnostima, vrlo često samo da bi dobili preporuke za stipendije u inostranstvu. Mislim da je to porazno, jer volonterizam ne treba da bude alat kojim ćemo doći do nekog drugog cilja, već, prije svega, treba da bude osnovni oblik građanske akcije“, objasnila je Marković.
Koordinatorka vršnjačkih edukatora/ki iz NVO Prima, Jelena Jovanović, smatra da je neformalno obrazovanje veoma značajno i za mlade i za lokalne zajednice i za cijelu državu.
„Neformalno obrazovanje nije dovoljno afirmisano kod nas i mislim da mladi ljudi nisu u dovoljnoj mjeri informisani o prilikama koje im neformalno obrazovanje nudi. Neformalno obrazovanje predstavlja veliki doprinos formalnom načinu obrazovanja. Ono predstavlja praktičan rad, donosi određena znanja, vještine i kompetencije koje su mladima neophodne da uđu na tržište rada, a kasnije da budu konkurentni“, objasnila je Jovanović.
Vršnjačka edukacija je, kako je objasnila, prepoznata kao efektivan i efikasan metod za neformalno obrazovanje mladih.
„Mladi ljudi su, kroz vršnjačku edukaciju, spremniji da prime znanja, da pitaju ono što ih zanima, i spremniji su da dalje proslijede to znanje“, kazala je Jovanović.
Generalni sekretar Unije srednjoškolaca Crne Gore, Jovan Bojović, pojasnio je da je vršnjačka edukacija značajan faktor u donošenju pozitivnih promjena u društvu.
„Potrebe mladih se veoma često mijenjaju i povećavaju, a samim tim se povećavaju rizici sa kojima se oni susrijeću. Mi moramo pronaći najefikasniji način da stupimo u kontakt sa mladim ljudima, kako bismo im osigurali život u zdravoj i bezbjednoj sredini“, istakao je Bojović.
Vršnjačka edukacija, kao je objasnio, predstavlja jedan od osnova za rješavanje bilo kojeg rizika i problema sa kojima se mladi susrijeću.
Vršnjačka edukatorka i učenica Srednje Građevinsko-geodetske škole "Ing. Marko Radević" u Podgorici, Anastasija Filipović, poručila je da mladi treba što više da učestvuju u bilo kom obliku aktivizma, kako bi, kako je kazala, doprinijeli donošenju odluka od značaja za mlade.
„Prilično sam zadovoljna interesovanjem koje su pokazali učenici, bili su izuzetno aktivni i produktivni u svojim sugestijama. Mnogi učenici planiraju da upišu fakultet van Crne Gore i veoma je bitno da stičemo nova iskustva, vještine i znanja, kao i da budemo aktivni članovi društva“, rekla je Filipović.
Vršnjački edukator i učenik Gimnazije ‘’Slobodan Škerović’’ u Podgorici, Đorđe Borozan, kazao je da vršnjačka edukacija dobija sve veći značaj u društvu u kojem tehnologija preuzima primat i mijenja način učenja.
„Smatram da je ovakav vid edukacije bitan i da mora biti konstantan. Njegova glavna prednost je otvorenost prema vršnjačkom edukatoru. Sasvim je prirodno da mladi imaju više slobode da izraze svoj stav pred nekom njihovih godina, nego pred profesorom ili roditeljima“, naveo je Borozan.
Vršnjački edukator i učenik Gimnazije ‘’Panto Mališić’’ u Beranama, Luka Novović, rekao je da su vršnjački edukatori, tokom radionica, nastojali da ustanove probleme mladih i riješenja.
„U Beranama je prepoznat problem korupcije, u Andrijevici zapošljavanje i deficit radnih mjesta, u Rožajama i Petnjici zapošljavanje i ostanak u Crnoj Gori, nakon završetka školovanja, a u Gusinju je najveći problem bio iseljavanje. Alarmantan podatak je da je od 24 učenika srednje škole u Gusinju, 14 učenika napustilo Gusinje i preselilo se za Ameriku“, saopštio je Novović.
Vršnjačka edukatorka i učenica Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole u Baru, Milica Pavlović, kazala je da je ljetnja škola, koju je CeMI organizovao promijenila njenu perspektivu o budućnosti.
„Shvatila sam kako mogu poboljšati svoje vještine a kroz ljetnju školu sam naučila kako da se izborim za sebe i nađem svoje mjesto u društvu. Takođe, naučila sam kako da svoje znanje, koje svakodnevno upijam, prenesem na druge“, rekla je Pavlović.
Vršnjačka edukatorka i učenica Gimnazije‘’Cetinje’’, Maša Tomić, kazala je da je za vrijeme ljetnje škole upoznala ambicizone mlade ljude, ocijenjujući obrađene teme kao inovativne.
„Ljetnja škola me je motivisala da se intezivnije bavim aktivizmom i da istražim NVO sektor, nakon čega sam počela da odlazim na druge seminare. Pored toga, upoznala sam druge mlade ljude, koji žele da donose promjene, a kroz naše diskusije smo dolazili do optimalnih rješenja“, navela je Tomić.
Bonus video:
