Iako u crnogorskim sudovima i Sudskom savjetu tvrde da im nije poznato da se Pravosudni informacioni sistem (PRIS) može zloupotrijebiti ili tvrde da su eventualne zloupotrebe eliminisane, primjeri iz prakse pokazuju da postoje sumnje u različite oblike manipulacije tog sistema.
Podnošenje, pa povlačenje identičnih tužbi ili podnošenje tužbe u tačno određeno vrijeme, to što stranka ne saznaje odmah po predaji kom sudiji je predmet dodijeljen u rad i što niko, osim Ministarstva pravde, nema pravo kontrole primjene sistema slučajne raspodjele predmeta, samo su neki od načina, kojima bi se , eventualno, moglo doći do “željenog sudije”.
Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti” može se uticati i tako što se pojedini predmeti iz tužilaštva ne dostave sudu onog dana kada je određeni sudija prvi po redosljedu da zaduži predmet, već se proslijedi neki manje složen ili važan predmet.
Takođe, postoji način da se zaobiđe algoritam, tako što će tužilaštvo dostaviti sudu, recimo, tri formirana predmeta sa optužnicama, a u sudu kada se upisuju, samo se zamijeni redosljed prispjeća i tako se određeni predmet dodijeli “planiranom” sudiji.
U Privrednom sudu u Podgorici, Osnovnom sudu na Cetinju i Višem sudu u Podgorici, vrijeme se po pravilu uvijek upisuje i dostavlja stranci u okviru štambilja kojim se na kopiji dokumenta potvrđuje prijem, bez obzira na to da li je podnošenje pismena vezano za rok ili ne, dok u drugim sudovima, npr. Osnovnom sudu u Podgorici to nije slučaj.
Uspostavljanje sistema slučajne dodjele predmeta započeto je još 2002. godine, ali se na primjenu tog sistema čekalo sve do uvođenja PRIS-a, u sve jedinice informacionog sistema pravosuđa 2013. godine.
PRIS omogućava elektronsko evidentiranje podataka o predmetu, kao i izbor sudije na tzv. slučajan način, kroz postavljene elektronske parametre i algoritme, bez uticaja ljudskog faktora.
Prelević: Sistem dozvoljava namještanja
Sistem u kome se ne bilježi tačan čas prijema podneska, pa se tek na kraju dana sve što je podnijeto tog dana unosi u sistem, dozvoljava namještanja ili je bar osnovano sumnjiv, ocijenila je direktorka HRA Tea Gorjanc Prelević.
“Zbog toga je za sticanje povjerenja građana u slučajnu raspodjelu potrebno omogućiti da ime sudije može da se sazna odmah prilikom predaje tužbe ili drugog akta kojim se inicira postupak”, dodala je Prelević.
Ona je “Vijestima” rekla da je njihov predlog da se Sudskim poslovnikom jasno propiše da stranka može da sazna ime sudije odmah po predaji tužbe, ili drugog akta kojim se pokreće postupak, tako što će se u sistem odmah upisivati osnovni podaci o predmetu.
“ PRIS bi mogao tako da se podesi, to je slučaj u regionu, tako da znamo da je to tehnički izvodljivo. Sadašnji Poslovnik ne precizira kada se u sistem upisuju podaci o predmetu, pa su se oni upisivali tek na kraju radnog dana i sistem je onda preko noći raspodjeljivao predmete”, ističe Prelević.
Pravo kontrole primjene sistema slučajne raspodjele predmeta ima samo Ministarstvo pravde, dakle izvršna vlast, što izaziva podozrenje, smatra Prelević.
"Niko drugi nema pravo da u sudu provjerava kako se primjenjuje načelo slučajne raspodjele predmeta. HRA se zalaže i da se Sudskim poslovnikom omogući pravo strankama, i zainteresovanim NVO da mogu da provjere slučajnu raspodjelu uvidom u PRIS", dodaje ona.
U izvještaju "Slučajna dodjela predmeta u sudovima u Crnoj Gori", Akcija za ljudska prava (HRA), u saradnji s advokatom Nikolom Bulatovićem, iscrpno se bavila ovom temom.
U tom izvještaju se navodi da je sistemom slučajne dodjele predmeta moguće manipulisati tako što se pismena kojima se pokreće postupak ne unose u sistem redom kojim su prispjela, pa je neophodno, u cilju olakšavanja kontrole sistema, obezbijediti da se na kopiju pismena kojim se pokreće postupak stavlja pečat koji će u svakom slučaju sadržati i vrijeme prijema.
Ako se , zbog izuzeća, predmet oduzima od sudije, nije definisano kojim časom i danom se taj predmet uključuje u raspodjelu, što znači da se može nekoliko dana (ili više) čekati sa njegovom dodjelom.
"Ovo je posebno važno propisati Sudskim poslovnikom, jer kada se traži izuzeće sudije i određuje drugi sudija, nema garancija da to neće biti zloupotrijebljeno. Pored navedenog, predsjednik suda može sačekati nekoliko dana dok odluči o izuzeću i baš tog dana i sata koji on odredi uključiti predmet u ponovnu raspodjelu", ističe se u izvještaju.
Navodi se i da predsjednik suda može, kroz smanjenje broja sudija (ispod broja dva u pojedinim oblastima) i povećanje broja oblasti (što više oblasti i što manje sudija u njima) bitno uticati na načelo slučajne raspodjele predmeta.
Oni predlažu da se zakonom ili Poslovnikom predvidi da broj odjeljenja, odnosno sudija u odjeljenjima, treba da bude takav da ne obesmisli slučajnu raspodjelu, dakle, potrebno je nastojati da sudija u jednom odjeljenju bude što više, pogotovo ako se radi o manjem sudu.
" Imajući u vidu da je ova velika normativna ovlašćenja teško ograničiti u praksi, dio tih ovlašćenja koja se tiču rasporeda poslova u sudu, uključujući i odlučivanje o godišnjem rasporedu poslova u sudu, treba ograničiti i prenijeti u nadležnost sjednici sudija (po uzoru na rješenja koja postoje u Hrvatskoj i Srbiji)", dodaje se u izvještaju, koji je izrađen zahvaljujući podršci ambasade Kraljevine Holandije, u okviru projekta ”Jačanje garancija nezavisnosti sudstva” 2014. godine.
Izvještaj je dopunjen poslije usvajanja novih zakona u maju 2015. godine.
Jedina preporuka HRA, koja je prihvaćena za sada i uvrštena u novi Zakon o sudovima, je da se predmeti kojima je bio zadužen sudija koji napušta sud, dodjeljuju u rad drugim sudijama slučajnom raspodjelom, a ne samo jednom sudiji, kako je bio slučaj do sada.
Sporni slučajevi dodjele predmeta u sudovima
U izvještaju HRA se , kao primjer spornog slučaja dodjele predmeta koji se desio u podgoričkom Osnovnom sudu, navodi spor, u kom je advokat V.B. (Vladan Bojić), koji zastupa Lutriju, Džek pot i kontroverzne biznismene Branislava Brana Mićunovića i Savu Džigija Grbovića, predao 4. juna 2012. sudu tužbu protiv države Crne Gore, a predmet je dodijeljen u rad sudiji V.Š. (Veri Šljivančanin).
“Međutim, samo dva dana nakon što je predao tužbu, to jest 6. juna, advokat ju je povukao. Prije nego što je sud donio rješenje o povlačenju tužbe, i znatno prije nego što je to rješenje postalo pravnosnažno, osam dana kasnije, 14. juna, advokat V.B. je ponovo podnio potpuno identičnu tužbu. Predmet je tada dobio novu poslovnu oznaku i dodijeljen je sudiji B.J. (Blažo Jovanić)", navodi se u izvještaju HRA.
Jovanić je u tom predmetu presudio u korist Lutrije, dosudivši im izuzetno visoku naknadu materijalne i nematerijalne štete, a javnosti nikada nije objašnjeno zbog čega je postupljeno mimo Sudskog poslovnika, odnosno zbog čega predmet nije dodijeljen istoj sudiji.
U izvještaju se kao sporna, navodi i dodjela predmeta sutkinji Višeg suda M.Ž. (Milenki Žižić), u postupku u kome se sudilo za ubistvo zeta predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.
Advokat je sumnjao u pristrasnost sudije, sumnjajući da je optužnica podnesena u tačno određeno vrijeme, kako bi predmet pripao baš njoj, a navodno je bliska prijateljica Medenice.
Apelacioni sud je odbio njegov zahtjev za izuzeće sutkinje i tadašnjeg predjednika Višeg suda Mušike Dujovića, navodeći da se uvidom u primjerke podignutih optužnica, može utvrditi da su u većini slučajeva optužnice primane u sud oko 15 časova ili kasnije.
U izvještaju se ukazuje i na neutvrđivanje odgovornosti predsjednika sudova za primjenu načela slučajne dodjele predmeta.
Navodi se postupak u kome je predjednik Osnovnog suda Zoran Radović, ne poštujući slučajnu dodjelu predmeta, preuzeo da sudi slučaj, u kome se sudilo sinu tadašnjeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše, za napad na urednika "Vijesti" Mihaila Jovovića.
Predsjednik Višeg suda je tada prihvatio izuzeće predsjednika Osnovnog suda iz predmeta, ali protiv Radovića nije pokrenut disciplinski postupak, iako je utvrđeno da nije poštovao načelo slučajne dodjele predmeta, dodaje se u izvještaju.
Dalje se navodi da se , na sličan način kao i predsjednik Višeg suda u Podgorici, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore izjasnila se o inicijativi za podnošenje predloga za razrješenje predsjednika Višeg suda i slično tumačila ''pravo'' predsjednika da ne poštuje princip slučajne dodjele predmeta.
U dopisu Sudskom savjetu od 26.12.2011. predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore navodi da je "predmet u rad uzeo tadašnji vršilac dužnosti predsjednika tog suda Ivica Stanković i iz dokumentacije koja je stavljena na uvid ne može se pouzdano utvrditi da li je predmet uzet metodom slučajne dodjele.''
" Nijedna odredba bilo kog propisa ne daje ovlašćenje predsjedniku suda da krši princip slučajne dodjele predmeta i predmet preuzima zato što je složen i/ili zato što je u njemu prethodno postupao raniji predsjednik, za koga se takođe sumnja da je kršio isti princip, niti da daje nalog pisarnici da ga zaduži bilo kojim predmetom", ističe se u izvještaju HRA.
Za Ministarstvo pravde i sudove nije bilo spornih slučajeva
Kontrola slučajne dodjele predmeta, kao posebna nadležnost Ministarstva pravde u nadzoru nad sudovima, propisana je tek u martu prošle godine, u novom Zakonu o sudovima.
Iako je Ministarstvo smatralo da nije potrebno posebno izdvajati slučajnu dodjelu predmeta, prilikom inspekcijskog nadzora, na kraju je ipak prihvaćen ovaj predlog HRA.
U dosadašnjim izvještajima Ministarstva nigdje nije precizno navedeno da li je vršena kontrola sprovođenja metode slučajne dodjele predmeta, a "Vijestima" je, iz HRA, saopšteno da su kontrole vršene u pojedinim slučajevima, ali da nije bilo ništa sporno.
"S obzirom na značaj nadzora nad pravosudnom upravom, posebno u pogledu metode slučajne dodjele predmeta, smatramo da je potrebno ove podatke objavljivati ili u godišnjem, ili u posebnom, tematskom izvještaju", navodi se u izvještaju HRA.
Slučajna dodjela predmeta dosljedno se primjenjuje i nema mjesta sumnji, jer se dodjela predmeta obavlja na osnovu algoritma, dakle kompjuterski, a uticaj ljudskog faktora je isključen, odgovor je koji su „Vijesti“ dobile iz Apelacionog, Višeg suda i Osnovnog suda u Podgorici.
U Apelacionom i Višem sudu, kao i u Višem državnom tužilaštvu, navode da nije bilo konkretnih primjedbi na rad tog sistema, te da ne dovode u sumnju metode slučajne dodjele predmeta.
“U slučajevima izuzeća ili drugim opravdanim slučajevima spriječenosti (odsustvo, zbog izostanka više od tri mjeseca) sudije kome je predmet dodijeljen u rad, predsjednik suda određuje ponovnu elektronsku slučajnu dodjelu predmeta i algoritam dodjeljuje predmet u rad novom sudiji. Stoga, ne postoji način da se izbjegne metod slučajne dodjele i predmet dodijeli planiranom sudiji”, navela je portparolka Apelacionog suda Irena Kovačević.
U Višem državnom tužilaštvu su dodali i da Ministarstvo pravde još uvijek nije vršilo kontrolu slučajne dodjele predmeta u toj instituciji.
U Osnovnom sudu navode da su se primjedbe odnosile, prije svega, na sporost sistema, ali je i u tom dijelu u posljednje vrijeme došlo do znatnog ubrzanja, zahvaljujući optičkom kablu koji je sproveden do suda.
Predsjednik tog suda tvrdi da mu nijesu poznate mogućnosti zloupotrebe tog sistema na bilo koji način.
U Sudskom savjetu navode da je bilo primjedbi od strane korisnika u sudovima na njegovo funkcionisanje, a koje su se odnosile na brzinu odziva sistema i na stabilnost u radu.
"Problemi ove vrste su prouzrokovani zastarjelom platformom i nedovoljnim kapacitetom linkova ka sudovima van Podgorice. Primjedbe su dolazile i od strane međunarodnih eksperata, a kao ključne se mogu izdvojiti: nedovoljan kadrovski kapacitet za održavanje i razvoj sistema, zastarjela tehnologija, nedovoljan kapacitet linkova ka sudovima van Podgorice i potreba da se ovaj sistem strateški tretira kao sistem od nacionalnog interesa", navode iz Savjeta.
Oni su dodali da se planira izrada nove Strategije, "što će umnogome doprinijeti prevazilaženju postojećih problema, posebno onih finansijske prirode”.
Kad nema struje, može i bez sistema
U dokumentu „Strategija reforme pravosuđa od 2014-2018“, ukazuje se da PRIS nije bez mane.
U tom dokumentu kao jedan od nedostataka se navodi da kompjuterska oprema nije zaštićena od prestanka napajanja električnom energijom.
Tada ljudska ruka upisuje i dodjeljuje predmete. A tada nema slučajnosti.
U tom dokumentu kao glavni nedostaci za dobro funkcinisanje PRIS-a, prepoznati su nedovoljni ljudski resursi, za održavanje i unapređenje sistema nijesu predviđena dovoljna finansijska sredstva, što je povezano sa nedovoljnom brzinom i zastarjelom opremom.
Rodić: Može se zaobići softver, bitno je i ko upravlja sistemom
Advokat Goran Rodić smatra da postoje načini da se zaobiđe softver.
On objašnjava da, iako je osmišljen da obezbjeđuje i metodu slučajne dodjele predmeta, da je bitan ljudski faktor koji upravlja tim sistemom, pa samim tim postoje i mogućnosti za zaobilaženje sistema i eventualnu dodjelu predmeta planiranom sudiji.
“ Da li se u punoj mjeri u praksi i sprovodi metod slučajne dodjele predmeta može se utvrditi samo adekvatnim i efikasnim kontrolama, a meni nije poznato da li se i u kojoj mjeri te kontrole sprovode. Kao branilac bio sam u prilici da naiđem na situaciju kad je prekršen princip slučajne dodjele predmeta, kao što je primjer u krivičnom predmetu protiv Miljana Mugošei Mihaila Jovovića”, rekao je advokat.
Ali, kako dodaje, tu je lako bilo uočiti da je došlo do kršenja tog principa, s obzirom na to da je predmet dodijeljen predsjedniku Osnovnog suda u Podgorici, koji, po godišnjoj naredbi o rasporedu poslova nije bio predviđen da sudi kao predsjednik vijeća u krivičnim predmetima”, podsjeća Rodić .
Bonus video:
