Predstavnici 11 ekoloških organizacija iz svih jadranskih zemalja podržali su referendum u Italiji, na kom će građani odlučiti da li će biti uklonjene postojeće naftne i gasne platforme na udaljenosti od 12 milja od obale, ostrva i zaštićenih područja u moru.
Nakon što je italijanska Vlada zabranila svaku novu naftnu i gasnu platformu na udaljenosti od 12 milja od obale, ostrva i zaštićenih područja u moru, građani Italije u nedjelju će na referendumu odlučiti o tome hoće li se ukloniti i sve postojeće platforme na toj udaljenosti nakon isteka vremenskog trajanja njihovih koncesija.
„Tim povodom su predstavnici regionalne koalicije Jedan Jadran (One Adriatic), koju čini 11 ekoloških organizacija iz svih jadranskih zemalja, u znak podrške, posjetili lokalne organizacije, inicijative i predstavnike javne uprave u Italiji udružene u zajedničku borbu protiv naftnih platform”, saopšteno je iz organizacije Grin houm /Green Home/.
Kako se navodi, javne uprave u regionima kao što su Pulja, Abruco, Marche i Veneta imaju vrlo važnu ulogu u borbi protiv eksploatacije nafte u Jadranskom moru.
„Učestvovanjem na tribinama, konferencijama za medije, sastancima s aktivistima i javnim službenicima, kao i dijeljenjem letaka građanima i građankama širom italijanske obale, željeli smo prenijeti poruku građanima i građankama u Italiji da nijesu sami, da u svim jadranskim zemljama postoji isti otpor i borba protiv eksploatacije nafte u moru“, rekla je koordinatorka mreže Jedan Jadran, Dušica Radojčić.
Oni su, kako je dodala, željeli i da građanima Italije pruže podršku u tom važnom trenutku odlučivanja o budućnosti zajedničkog mora.
„Nametanje štetnih projekata ponavlja se u svim državama na Jadranu. Zanimljivo je kako Italijanska Vlada koristi iste argumente koje su i hrvatski i crnogorski građani mogli čuti – ako se buši u drugoj državi, zašto ne bismo i mi“, rekla je Radojčić.
Osim toga, kako je navela, vrlo se često koriste dezinformacije čime se pogoduje interesima naftnih kompanija kao što je italijanski ENI-a, koji se godinama pojavljuje kao glavni akter na Jadranu.
„Iz tog razloga su predstavnici mreže Jedan Jadran posjetu Italiji iskoristili kao bi opovrgli netačne informacije kao što je ona da, na primjer, u Hrvatskoj postoje naftne platforme ili da Hrvatska planira nove naftne bušotine“, dodala je Radojčić.
Natasa Kovačević iz Grin houma kazala je da su građani država u okruženju razumjeli kakve štete za životnu sredinu i lokalnu ekonomiju nosi istraživanje nafte i gasa, zbog čega se stvorio veliki pritisak na vlasti koji je svoj epilog imao u odustajanju od strateških projekata kakav je Ombrina u Italiji i organizovanje referenduma na nacionalnom nivou.
„Na snazi je zabrana daljih istraživanja u području od 12 nautičkih milja dok je moratorijum na bušenje nafte iz mora proglašen i u Hrvatskoj i u Francuskoj. O poboljšanju standarda građana najbolje govore slike iz tužnog regiona Bazilikata na kojem je koncentrisan najveći broj naftnih i gasnih platformi od kojih lokalno stanovništvo nema nikakvih koristi“, rekla je ona.
Prema riječima Kovačević, bolji standard građana je u tom području bio obećan prije 20 godina. „Nažalost analize su pokazale da je došlo samo do povećanja kancerogenih oboljenja što se dovodi u vezu sa naftnim i gasnim konstrukcijama“.
„Ono što treba da nas dodatno zabrine je da je jedan od glavnih operatera na ovom prostoru bila kompanija ENI sa kojom naša Vlada ima namjeru potpisati ugovor za prva istraživanja u Ulcinju, iz koje je krajem marta uhapšeno pet službenika zbog nelegalne trgovine otpadom“, kazala je ona.
Luka Tomac iz Zelene akcije ocijenio je da je ovo klasičan modus operandi fosilne industrije kojoj nije stalo ni do lokalne ekonomije, ni do životne sredine, niti do ljudi.
Kako je rekao, bitan im je samo njihov profit i često u bezglavom stremljenju prema vlastitim ciljevima pribjegavaju metodama manipulacije i korupcije. „Italijanska ministarka ekonomije je nedavno bila primorana da podnese ostavku zbogsukoba interesa, nakon što je otkriveno kako je favorizovala naftnu kompaniju“.
Istovremeno, kako je naglasio Tomac, protagonisti sličnih afera u Hrvatskoj i dalje sjede u upravnim odborima s mogućnošću da i dalje nesmetano donose štetne odluke.
„Podsjećamo, bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i Barbara Dorić, direktorica Agencije za ugljikovodike, još uvijek nisu snosili nikakve posljedice niti su pod istragom zananošenje direktne štete građanima i državnim interesima, kao i životnoj sredini“, kazao je on.
Radojčić je kazala da je pokret „No Ombrina“ primjer uspješne saradnje različitih lokalnih interesnih grupa, ekoloških i društvenih inicijativa koje su zainteresovane za održivi razvoj svog regiona, a ne „razvoj“ koji nameće centralna vlast na štetu lokalne zajednice.
„Ključ uspjeha u Italiji je model udruživanja i zajedničkog djelovanja. Hrvatskoj još uvijek nedostaje društvena infrastruktura koja bi mogla aktivnije participirati u odlukama koje ih se tiču“, rekla je Radojčić.
Tomac je rekao da je veliku pažnju u Italiji dobila i vijest da je hrvatska Vlada objavila moratorijum na bušenje nafte, kao što je 8. aprila učinila i Francuska na istraživanje nafte i gasa na cijelom Mediteranu.
To je, smatra on, vrlo važan korak prema kraju fosilne ere na Mediteranu.
„Nadamo se kako će Italija krenuti u sličnom smjeru, iako treba napomenuti kako je i sam referendum velika pobjeda, jer je odobren na inicijativu deset italijanskih regija, uz ključni podsticaj lokalnih zajednica“, zaključio je Tomac.
Bonus video:
