Obaveza institucija, posebno onih koje se bave borbom protiv korupcije i kriminala, je da jačaju povjerenje građana u njihov rad i da ih informišu, poručeno je na konferenciji Otvorenost tužilaštava – između tajnosti postupka i prava javnosti da zna.
Konferenciju su organizovali Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i Vrhovno državno tužilaštvo (VDT), u saradnji sa OEBS-om.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori, Margaret Uehara, kazala je da institucije imaju obavezu prema građanima da ih informišu.
„Obaveza institucija, posebno onih koje se bave borbom protiv korupcije i kriminala, je da jačaju povjerenje građana u njihov rad i da informišu o svojim aktivnostima“, kazala je Uehara.
Ona je dodala da komunikacija izgrađuje povjerenje između građana i institucija i poručila da su SAD partner Crnoj Gori u reformama u oblasti vladavine prava i u integracionim procesima.
Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković kazao je da je VDT napravilo važne korake za unapređenje saradnje sa medijima, podsjećajući da su donijeli Komunikacionu strategiju koja pokazuje ozbiljan odnos prema medijima i odnosima sa javnošću.
„U izradi tog dokumenta prepoznate su i prijetnje kao što su neosnovani napad medija na rad tužilaštava, objavljivanje neprovjerenih informacija, curenje informacija iz istraga, nezavisnost i kredibilitet tužilaca, pogrešne interpretacije, nije bilo strateškog pristupa rješavanju ovog problema“, kazao je on.
Prema riječima Stankovića, između tajnosti postupka i prava javnosti da zna odvija se komunikacija između tužilaštva i medija.
„Ovi principi su jedan drugom ograničenje i garant uravnoteženog odnosa između tužilaštva i medija“, rekao je on.
Zamjenik šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Dan Redford, rekao je da kada se razmjenjuju informacije o nekim aktuelnim istraga mora postojati ravnoteža između osiguranja transparentnosti i potrebe da se očuva integritet istrage i privatnost onih koji su predmet istraga.
„Javnost i mediji mogu biti isključeni samo kada postoji opravdanje za to“, kazao je Redford, dodajući da i mediji imaju dužnost da štite transparentnost tako što će odgovorno izvještavati o kriminalu.
Izvršni direktor CDT-a, Dragan Koprivica, saopštio je da su CDT i VDT imali zajednički cilj, da poboljšaju integritet institucije državnog tužilaštva, da povećaju povjerenje građana u instituciju i vrate joj mjesto u sistemu koje mu zaista i pripada, ali i da izvuku instituciju iz zapećka u kome se nalazila godinama, vjerovatno i decenijama.
„A za izgradnju integriteta i povjerenja građana, pored njihovog osnovnog posla tužilaštava odnosno gonjenja počinilaca krivičnih djela, potrebno je, vođenjem politike otvorene institucije, ostvariti kvalitetnu komunikaciju sa svim zainteresovanim stranama, biti prisutan u javnom dijalogu i proaktivno reagovati na događaje“, kazao je Koprivica.
Kako je rekao, Tužilaštvo je u kratkom vremenskom periodu usvojilo ključne pravce razvoja institucije.
„Tužilaštvo je postala institucija koja aktivno učestvuje u javnom dijalogu, saopštava i javno zastupa stavove institucije, promoviše vrijednosti pravne države. Javno polemiše sa neistomišljenicima, odgovara na kritike,saopštava i objavljuje informacije. U kratkom roku VDT, a naročito Specijalno državno tužilaštvo, postalo je važan javni akter“, kazao je Koprivica.
Takođe, dodao je, u svom radu su napravili korak naprijed i prema građanima koji su dobili mogućnost pritužbi i žalbi o kojima odlučuju posebne komisije u svim organizacionim jedinicama institucije.
„Građani imaju pravo da se žale, a tužilaštva obavezu da se prema tim žalbama odnose odgovorno i dosljedno i da onima koji sumnjaju da se im povrijeđena prava u postupcima jasno daju činjenice i obrazloženja i, ako treba, pokrenu odgovarajuće procese“, naveo je Koprivica.
Kako je rekao, urađen je važan početni korak i postavljeni zdravi temelji za dalji dinamičan razvoj institucije, ocjenjujući da je takav napredak bio nezamisliv u 2014. godini.
„Ali, ovdje se ne smije stati. Proces stvaranja integriteta i povjerenja se nikad završava, pa tužilaštvo u narednom periodu mora biti isto tako motivisano i angažovano na nastavaku ove reforme“, kazao je Koprivica.
Ta reforma, kako je rekao, sama sebi nije cilj – otvorenost je pretpostavka ili podrška efikasnijoj borbi protiv kriminala. „Cilj je stvaranje ambijenta u kome se počinioci krivičnih djela osjećaju ugroženi od zakona i pravde, ambijenta u kome će za svoja djela buti efikasno procesuirani i osuđeni“.
Prema riječima Koprivice, demokratske procedure nalažu da sve institucije, pa i tužilaštvo moraju naći svoje mjesto u sistemu tačno onako kako to propisuju ustav i zakoni.
„I Tužilaštvo je na dobrom pravcu da se izbori za to mjesto, jer je balans institucionalne moći jako važan za jedno demokratsko društvo. A onda, na zdravim i zakonskim osnovama, graditi saradnju sa drugim institucijama koje čine lanac borbu protiv kriminala“, rekao je on.
Demokratija, kazao je on, nalaže i kreiranje ambijenta koji podrazumijeva pravo na konstruktivnu kritiku rada institucija, dijalog i pravo javnosti da zna, pa tužilaštvo mora pospješivati taj dijalog i u njemu aktivno učestvovati.
„Sa druge strane, moraju biti sankcionisani svi koji ne poštuju pravila tog dijaloga, a naročito oni za koje se dokaže da su taj dijalog zloupotrijebili za promovisanje interesa kriminalnih organizacija i grupa. Kad se ostvari balans između ova dva principa moći ćemo govoriti o sazrijevanju i ovog segmenta crnogorskog društva“, kazao je Koprivica.
Bonus video:
