u Crnoj Gori potrebno je zakonski regulisati zanimanje asistenta u nastavi, kao dodatnu podršku za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama, poručeno je na konferenciji nevladinog udruženja Staze.
To udruženje je predstavilo danas rezultate projekta “Razvoj modela angažovanja asistenta učeniku u nastavi”, u okviru kojeg je u saradnji sa Ministarstvom prosvjete sprovelo istraživanje u cilju razvoja asistencije u nastavi.
Predstavnica Ministarstva prosvjete Tamara Milić, kazala je da su u istraživanju učestvovale 133 škole i vrtići u Crnoj Gori.
„Istraživanje je pokazalo da je pravno i normativno potrebno regulisati asistenciju u nastavi u okviru Zakona o vaspitanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama, Pravinika o načinu, uslovima i postupku usmjeravanja djece sa posebnim obrazovnim potrebama, Pravilnika o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe“, rekla je Milić u PR Centru.
U nacionalnom okviru kvalifikacija kako je dodala, potrebno je definisati zanimanje asistenta u nastavi i propisati bliže način, uslive, opis i obim posla asistenta.
„Posebno se napominje da u radu sa djecon asistent treba da vodi računa da svojim prisustvom i aktivnostima ne ometa dijete u druženju i socijalizaciji, treba da izbjegava da izvodi aktivnosti umjesto djeteta, bilo da se one odnose na nastavu ili brigu o sebi i svojim stvarima. Asistent ne treba da preuzima posao nastavnika“, navela je Milić.
Izvršna direktorica Udruženja Staze Anka Đurišić kazala je da je cilj projekta bio da obezbijedi dodatnu podršku za djecu sa smetnjama u razvoju, standardizacijom i normiranjem asistencije u nastavi.
Kako je objasnila, do 2009. godine asistente u nastavi su finansirale nevladine organizacije, posredstvom donatora, nakon kojih tu ulogu preuzima Zavod za zapošljavanje, preko programa javnih radova.
„Od septembra 2015. godine, odlukom Vlade, Ministarstva prosvjete, asitenti se finansiraju preko škola i vrtića, što znači da mi kao NVO više ne pružamo tu vrstu usluga“, rekla je Đurišić.
Ona je navela da će u obrazovnom sistemu biti 250 asistenata u nastavi, a da ih je, kako je kazala, u prvom polugođu ove godine bilo oko 220.
„Ono što će biti naši budući koraci jeste da inciramo izmjenu zakona o izmjenama i dopunama zakona o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim potrebama u članu 30a i da se obezbijedi kontinuitet angažovanja asistenata kroz siguran izvor finansiranja“, poručila je Đuriošić.
Predstavnica Zavoda za školstvo Anita Marić je, govoreći o obavezama asistenata u nastavi, kazala da oni treba da planiraju, priremaju i organizuju aktivnosti iz djelokruga svoga rada.
„Asistent u nastavi treba da obezbijedi pristup obrazovanju i obrazovnom postignuću djeci sa posebnim obrazovnim potrebama u skladu sa individualnim razvojno-obrazovnim programom (IROP) i da pruža neposrednu podršku korisnicima u ispunjavaju razvojnih i obrazovnih potreba“, navela je Marić.
Na pitanje novinara da li ima dovoljno angažovanih asistenata u sistemu školstva, Milić je kazala da ima 250 asistenata u nastavi i da je„to više nego dovoljno“.
Projekat je finansijski podržala Ambasada Kraljevine Norveške,
Bonus video:
