Istopolni parovi u Crnoj Gori na korak su od toga da uživaju ista prava kao muškarci i žene koji stupe u brak ili žive u vanbračnoj zajednici, nakon što je Vlada na posljednjoj sjednici uoči Nove godine usvojila Predlog zakona o životnom partnerstvu lica istog pola.
Sada je sve u rukama poslanika u crnogorskom parlamentu. Predlog zakona o istopolnim zajednicama počeo je kao projekat organizacija Juventas, Kvir Montenegro i Instituta za pravne studije. Te NVO su prije dvije godine u okviru projekta “Doprinos unapređenju kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori” kreirale prvi tekst zakona. U NVO sektoru koji zastupa prava LGBT osoba očekuju da zakon bude prihvaćen.
“Poslanice i poslanici sada treba da pokažu da li zaista brane interese svih građana Crne Gore, bez obzira na njihove različitosti… LGBT zajednica je ukazala povjerenje svim poslanicima i sada očekuje da to povjerenje i opravdaju, tako što će glasati za ovaj zakon“, kazala je nakon usvajanja Predloga Jelena Čolaković, programska direktorica NVO Juventas.
I u Kviru kažu da usvajanje Predloga zakona jeste veliki korak za zajednicu, ali dodaju da će pravi korak da uslijedi - tek nakon usvajanja Zakona u Skupštini.
“Srećni smo što smo došli do trenutka u kojem Zakon konačno može da krene ka parlamentu i očekujemo da će poslanici i poslanice na prvom sljedećem zasjedanju u Skupštini glasati za ovaj zakon, te da ćemo biti u prilici da konačno koristimo osnovna ljudska prava koja i dalje nemamo i samim tim prestati da živimo kao građani drugog reda“, rekao je Danijel Kalezić iz te NVO.
U toku javne rasprave, Mitropolija crnogorsko–primorska predložila je “oduzimanje prava na roditeljstvo ili starateljstvo roditelju zbog stupanja u homoseksualnu zajednicu”.
Pravo da brine o djetetu partnera, ako ono nema drugog srodnika, čini se da je privuklo i najviše pažnje među onima koji su učestvovali u raspravi.
Stav MPC nije prihvaćen jer predstavlja, kako navode iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava, “direktno narušavanje Ustavom i Porodičnim zakonom utvrđenih prava i dužnosti roditelja i djece”. Iz Eparhije budimljansko-nikšićke tvrde da Predlog zakona jasno ne definiše “ulogu prirodnog roditelja”, koji je van životnog istopolnog partnerstva u vaspitanju djeteta.
Iz resora Mehmeda Zenke kazali su da Porodični zakon precizno definiše obaveze roditelja u smislu izdržavanja i da roditelj te obaveze ne može biti oslobođen ni onda kad ne vrši roditeljsko pravo, čak ni kada je lišen tog prava.
“Prema tome, nema sumnje da će partner koji nije roditelj djeteta izdržavati dijete drugog partnera tek onda kada ono nema živog roditelja, ali ni drugih srodnika koji su prema Zakonu dužni da ga izdržavaju”, odgovor je na komentar Eparhije.
Prema Predlogu zakona, partnerstvo osoba istog pola zaključuje se pred matičarem i svjedocima - baš kao i bračna zajednica.
Partneri ne mogu biti lica mlađa od 18 godina.
Kad dođu pred matičara, partneri će biti pitani da li pristaju da međusobno zaključe partnerstvo i mogu da se dogovore o budućem prezimenu - da li zadržavaju svoje, uzimaju prezime jednog od njih ili uzmu oba prezimena… U registrovanoj zajednici, partneri su dužni da međusobno brinu jedno o drugom, a istopolna zajednica može biti poništena jednako kao i ona između osoba muškarca i žene.
Partnerima iz inostranstva lakše do boravka u Crnoj Gori
Ukoliko LGBT osobe iz Crne Gore imaju partnere iz drugih država i sa njima žele da sklope životno partnerstvo, tim licima će biti omogućeno da ostvare pravo na privremeni boravak radi spajanja porodice u Crnoj Gori.
To je odgovor Zenkinog resora na pitanje državljanke Bosne i Hercegovine, čija je partnerka iz Crne Gore.
U objašnjenju navode da će se pravnim normama Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola urediti lični odnosi partnera i da će tako biti moguće da ta lica, kroz primjenu odredbi Zakona o strancima, ostvare i pravo na privremeni boravak.
“Kako je planirano i donošenje podzakonskih akata za implementaciju Zakona o strancima, to će Ministarstvo propisati i bliže uslove i načine izdavanja dozvola za privremeni boravak, pa između ostalih i dozvole za privremeni boravak radi spajanja porodice, uključujući i ova lica”, navode iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
Bonus video:
