Protivnici ulaska Crne Gore u NATO su već poslije 18 mjeseci uvidjeli koristi od članstva, rekao je ministar odbrane Predrag Bošković.
Bošković je u razgovoru za “Vijesti”, između ostalog, govorio o otvaranju Regionalnog centra za planinsko ratovanje u Kolašinu, planu turističke valorizacije vojne imovine u Boki Kotorskoj, ulaganjima, stipendiranju deficitarnih zanimanja, razlozima zbog kojih se namjerava preseljenje vojnog aerodroma u Nikšić ili Berane...
“Vojni aerodrom je građen kada je civilni aerodrom bio mnogo manjeg kapaciteta i kada je samo jedna aviokompanija imala letove. Danas 43 aviokompanije imaju letove sa aerodroma u Podgorici, što dovoljno govori o odnosu tadašnjeg i današnjeg vremena. Svjesni da postoje ograničenja u razvoju civilnog aerodroma kao jednog od ključnih preduslova za razvoj najperspektivnije i najdinamičnije ekonomske grane (turizma), krenuli smo u izradu analize ostalih lokacija na kojima bi mogao biti smješten vojni aerodrom u Crnoj Gori”.
Godinu i po je prošlo je od ulaska u NATO. Period ulaska obilježilo je veliko protivljenje dijela opozicije i stanovništva - da li smatrate da su u međuvremenu uvidjeli koristi od članstva? Da li ste radili istraživanje javnog mnjenja o sadašnjoj podršci članstvu?
Svakako da smatram. Odluka o članstvu u Alijansi pokazala se ispravnom već u ovih 18 mjeseci. Međunarodna zajednica prepoznala nas je kao državu zrele demokratije, dobre vladavine i jakih institucija. Potvrđena su naša dostignuća u reformama sektora odbrane i bezbjednosti, naše aktivno učešće u obezbjeđivanju mira i stabilnosti u svijetu, prepoznati smo kao značajan faktor stabilnosti u regionu, dobar primjer drugima i dobro mjesto za investicije.
Riječ je o civilizacijskom iskoraku, možda najznačajnijoj spoljnopolitičkoj odluci u novijoj crnogorskoj istoriji. Članstvo u NATO-u ojačalo je našu poziciju u pristupnim pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji.
Prednost kolektivnog sistema bezbjednosti već je vidljiva kroz misiju zaštite našeg vazdušnog prostora, tzv. Air Policing. Savezničke snage svojim avionima i postojećim sistemima nadzora, štite vazdušni prostor nad Crnom Gorom. Samostalan razvoj ove sposobnosti iziskivao bi višedecenijska izuzetno visoka finansijska i ljudska ulaganja.
Članstvo u NATO-u pozitivno je uticalo i na našu ukupnu privredu. Svi parametri ukazuju da je priliv stranih investicija, od pristupanja Alijansi, povećan za više od 250%. Investitori, naravno, investiraju u bezbjednosno stabilne sredine. Posljedično, u narednom periodu možemo očekivati otvaranje novih radnih mjesta. Postali smo i dio šireg tržišta na kome svaka naša kompanija, uz dobijeni NATO kod, može ponuditi svoje proizvode i usluge. Postali smo i poželjnija turistička destinacija, te su naši turistički poslenici već zabilježili značajan rast prihoda.
Ovo su činjenice koje nije moguće poreći. Stoga sam siguran da su građani svjesni da smo donijeli dobru odluku kojom su stvorene povoljne pretpostavke za dalji prosperitet. Naravno, postoji i dio građana i političkih partija koji bi Crnu Goru radije vidjeli kao 27. izbornu jedinicu neke druge državne tvorevine i kojima je naše članstvo u NATO-u te planove pokvarilo, pa samim tim nijedan argument ovdje prezentiran oni neće prihvatiti.
Ministarstvo odbrane ne radi istraživanja javnog mnjenja, niti ih je poručivalo za sopstvene potrebe.
Prošlu godinu obilježila je kupovina tri “Bellova” helikoptera za 30 miliona eura. Šta je u planu opremanja i modernizacije za ovu godinu, posebno kada bi se mogla očekivati nabavka oklopnih vozila i radara?
Crna Gora je spremna da krene u novi ciklus investiranja u sektor odbrane. Ove investicije će se fokusirati prije svega na ispunjavanje NATO ciljeva sposobnosti koje je Crna Gora preuzela po sticanju svog punopravnog članstva u Aliljansi. Ulaganja u narednom periodu imaće za cilj i povećanje interoperabilnosti sa NATO savezničkim snagama i vojskama partnerskih zemalja, u skladu sa odgovarajućim NATO standardima.
Za naredni period od pet i više godina predviđena je nabavka lakih oklopnih vozila, opremljenih adekvatnim borbenim sredstvima i sistemima, za deklarisane pješadijske čete, dodatna nabavka uniformi za pripadnike Vojske, konverzija postojećih topovnjača u patrolne brodove, nabavka opreme za vođenje operacija u ekstremno zimskim uslovima, balističke i druge individualne nabavka opreme za razvoj C3I sposobnosti, nabavka opreme za razvoj sposobnosti za sajber odbrane, nabavka opreme za podvodno i deminiranje na kopnu (EOD), nabavka 3D radara za nadzor vazdušnog prostora, nabavka nove municije u skladu sa NATO standardima.
Planiramo nabavku 67 lako oklopljenih vozila, opremljenih adekvatnim borbenim sredstvima i sistemima, za potrebe naše dvije deklarisane pješadijske čete. Očekujemo da će ugovor biti potpisan u prvoj polovini sljedeće godine, a isporuku očekujemo tokom 2020. Takođe, planiran je i nastavak nabavke novih uniformi za vojnike koji će se od 2019. godine prijaviti za dobrovoljno služenje vojnog roka. Tokom 2018. godine izvršena je nabavka maskirnih uniformi kroz Gov-to-Gov (Government-to-Government), ugovor zaključen sa turskom vladinom agencijom ASFAT. Ovaj aranžman koristiće se i u narednom periodu za nabavku preostalih potrebnih količina maskirne uniforme, kao i nabavku drugih vrsta uniforme za sve vidove Vojske.
Što se tiče modernizacije, prioritet je nastavak procesa konverzije raketne topovnjače u patrolne brodove. Konverzija prve topovnjače je u završnoj fazi, plan je da se otpočne sa konverzijom druge topovnjače. Značajan dio opreme će se dobiti i od naših saveznika, putem donacija.
Nabavka radara za nadzor vazdušnog prostora je naš nacionalni prioritet i čim se ukaže mogućnost, (kroz donaciju ili kupovinu) pokrenuće se procedura nabavke.
Zašto se razmatra mogućnost da se vojni aerodrom u Podgorici ustupi za potrebe civilnog saobraćaja, a da centar vojnog vazduhoplovstva bude u Nikšiću ili Beranama? Šta pokazuju dosadašnje analize i kada bi do toga eventualno moglo doći?
Postoje razmišljanja da se kapaciteti kojima Vojska raspolaže na Aerodromu u Podgorici izmjeste na neku od lokacija koje ste vi naveli. Vojni aerodrom je građen kada je civilni aerodrom bio mnogo manjeg kapaciteta i kada je samo jedna aviokompanija imala letove. Danas 43 aviokompanije imaju letove sa aerodroma u Podgorici, što dovoljno govori o odnosu tadašnjeg i današnjeg vremena. Svjesni da postoje ograničenja u razvoju civilnog aerodrome kao jednog od ključnih preduslova za razvoj najperspektivnije i najdinamičnije ekonomske grane (turizma), krenuli smo u izradu analize ostalih lokacija na kojima bi mogao biti smješten vojni aerodrom u Crnoj Gori. Zavisno od sredstava koja je neophodno uložiti u jedan ovakav projekat, koristi bi mogle biti višestruke. Još nemamo konačnu odluku, ali nakon završetka pomenute analize imaćemo i krajnju odluku o novoj lokaciji.
Crna Gora biće u jesen naredne godine domaćin međunarodne vježbe u planinskom ratovanju. Jedan od prioriteta Ministarstva je formiranje regionalnog centra za planinsko ratovanje, kao i vojnog poligona “Sinjajevina”. Da li ste dobili sva odobrenja za gradnju, kada se očekuje da poligon bude završen? Da li će u finansiranju učestvovati NATO?
Na budućem vojnom poligonu “Sinjajevina” nije planirana gradnja, pa samim tim nismo ni tražili dozvolu za gradnju na tom području. Tražili smo od opština saglasnost da Vojska koristi određeni prostor na Sinjajevini za obuku naših pješadijskih jedinica. Kako neće biti gradnje na tom prostoru, tako neće biti ni finansijskih izdataka ni za Ministarstvo odbrane ni za NATO. Osnovni i jedini cilj je da se Vojsci Crne Gore omogući izvođenje obuke na poligonu koji zadovoljava njene potrebe.
U septembru 2019. će u širem rejonu Kolašina, na izrađenom vojnom poligonu za alpinističku obuku i obuku pješadijskih jedinica, Crna Gora biti domaćin treće u nizu multinacionalnih vježbi radnog naziva “Zajednički izazov”. Očekujemo da će i naredne godine navedena vježba u potpunosti opravdati multinacionalni karakter, a po uzoru na prestižne multinacionalne vježbe i kapacitete zemalja koje imaju višedecenijsku tradiciju iz domena planinskog ratovanja. Za razliku od prethodnih vježbi, u narednoj godini, uz neizostavnu podršku eksperata iz oblasti planinskog ratovanja iz OS Austrije, očekuje se osjetno šire prisustvo pripadnika oružanih snaga stranih zemalja. Naime, osim pripadnika OS Austrije, očekuje se i učešće pripadnika Vojske Makedonije, Italije i NATO Centra izvrsnosti za planinsko ratovanje iz Slovenije, što je zasigurno pokazatelj da vježba i kontinuirani napori koji se u jedinicama Vojske Crne Gore ulažu u razvoju navedenih kapaciteta i te kako imaju pozitivan odjek i sve više dobijaju na značaju i na međunarodnom planu.
Najavljeno otvaranje Regionalnog centra za planinsko ratovanje u kasarni “Đuro Drašković” u Kolašinu, istovremeno kada se bude realizovala vježba “Zajednički izazov 2019”, zasigurno će biti još samo jedna u nizu potvrda, da su Crna Gora i Vojska Crne Gore na međunarodnom planu prepoznate kao ravnopravan kontributor i pouzdan partner iz oblasti koja tretira kapacitete planinskih jedinica. Finalizovanjem radova na adaptaciji postojeće infrastrukture u kasarni “Đuro Drašković” u Kolašinu i nabavkom dijela specijalne opreme, Crna Gora će biti u mogućnosti da bude domaćin brojnih aktivnosti kada su u pitanju obuka, sportska takmičenja i druge aktivnosti iz domena planinskih jedinica za zemlje regiona i šire. Ideja o formiranju Centra nije novina koja je ušla u razmatranje tek 2018, već je samo kruna kontinuiranog decenijskog infrastrukturnog, a i usmjerenog kadrovskog obučavanja i usavršavanja pripadnika Vojske Crne Gore u zemlji i inostranstvu.
Kasarna u Maslinama trebalo bi da postane dom crnogorske odbrane. Koje će prve institucije biti preseljene tamo, kada se očekuje preseljenje Ministarstva, imate li procjenu koliko će to sve koštati i za šta bi se koristila sadašnja zgrada?
Kasarna “Marko Miljanov Popović” u Maslinama ima razvijene sve infrastrukturne preduslove da bude, kako ste i sami rekli, dom crnogorske odbrane. Namjera nam je da pomenutu kasarnu iskoristimo u punom kapacitetu i da u narednom periodu tamo dislociramo Generalštab sa jednicama VCG i Ministarstvo odbrane. Ministarstvo odbrane pokrenulo je postupak za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju objekta Generalštaba VCG i za rekonstrukciju četiri već postojeća objekta u skladu sa prioritetima preseljenja. Ove aktivnosti treba da budu realizovane do kraja 2020. Izgradnja objekata koji se planiraju na predmetnoj lokaciji vršiće se fazno, a koliko je novca potrebno da bi se izvršilo komplentno preseljenje snaga bezbjednosti u kasarnu „Marko Miljanov Popović“ u Maslinama, znaće se po izradi kompletne projektne dokumentacije. Finalno uređenje i preseljenje Ministarstva i Vojske u kasarnu „Marko Miljanov Popović“ planira se da se realizuje u narednih 10 godina. Nakon preseljenja Ministarstva i Generalštaba VCG, odluku o namjeni i načinu korišćenja objekta koji trenutno koristi ovo Ministarstvo donijeće Vlada Crne Gore.
Plan je da se Boka Kotorska potpuno oslobodi Vojske i valorizuje tamošnja imovina. U dugoročnom planu razvoja odbrane za to se pominje šest lokacija u zalivu i dvije u Ulcinju, uključujući i Valdanos. Da li se pregovora sa zainteresovanim investitorima, odnosno kupcima i koje su to tačno lokacije u pitanju?
Lokacije koje se nalaze na prostoru Boke Kotorske a koje su predviđene za turističku valorizaciju su: “Bigovo-Trašte” u Kotoru, “Morinj” u Kotoru, Ostrvo cvijeća u Tivtu, Kasarna “Gorni Klinci” Luštica-Herceg Novi, Lalovina u Herceg Novom i Valac u Herceg Novom.
Navedene lokacije su u cilju turističke valorizacije ustupljenje Savjetu za privatizaciju koji će u narednom periodu sprovesti postupak za njihovu valorizaciju, dok je postupak za lokacije u opštini Ulcinj ekonomija “Vladimir” i lokacija “Šas”, sprovelo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Lokacija Valdanos -Ulcinj bila je predmet ustupanja Savjetu za privatizaciju, a možemo očekivati da će njen budući status utvrditi Vlada Crne Gore u narednom periodu.
Stipendije za studente elektrotehnike, medicine, pomorstva, građevine... i čeka ih posao
Najavili ste kao prioritet Ministarstva stipendije za deficitarna civilna zanimanja. O kakvim stipendijama je riječ, koja su to deficitarna zanimanja, kada očekujete da ona budu popunjena i šta je sve glavni plan organizacije unutar MO i Vojske?
Jedan od načina popune oficirskim kadrom u Vojsci je prijem lica nakon završenog fakulteta, a koja su stipendirana od strane Ministarstva odbrane.
Nakon sprovedene analize nedostajućeg kadra, a radi popune deficitarnih specijalnosti, Ministarstvo odbrane je raspisalo javni oglas radi izbora 12 stipedista/kinja osnovnih i specijalističkih studija na fakultetima u zemlji i inostranstvu, od studijske 2018/19.
Oglas je raspisan za troje stipendista na Elektrotehničkom fakultetu, dvoje stipendista na Muzičkoj akademiji, dvoje stipendista na Medicinskom fakultetu, jednog stipendistu na Pomorskom fakultetu, jednog stipendistu prioritetno na Fakultetu zaštite na radu, jednog stipendistu na Građevinskom fakultetu, jednog stipendistu na Mašinskom fakultetu i jednog stipendistu na Prirodno matematičkom fakultetu,
Mogućnost da konkurišu imali su svi studenti od prve do završnih godina i trenutno je u toku proces selekcije. Stipendije u iznosu od 150 do 220 eura, zavisno od godine, biće dodjeljivane deset mjeseci u toku godine, izuzev za mjesece jul i avgust, a stipendisti su dužni da po završetku fakulteta stupe u službu u Vojsci i da provedu u njoj najmanje dvostruko više od vremena za koje su stipendirani.
U skladu sa odlukom Vlade, Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore rade na novoj organizacijsko–formacijskoj strukturi čije usvajanje se očekuje na proljeće 2019. U skladu sa novim potrebama, Ministarstvo odbrane će preduzeti mjere na popuni formacijskih mjesta kroz obrazovanje kadeta na inostranim vojnim akademijama, stipendiranjem studenata ili direktnim prijemom lica iz građanstva koja imaju adekvatno obrazovanje.
Bonus video:
