Zelena livada dočekaće hiljade migranata, ako odluče da se preko Crne Gore domognu zapada u potrazi za boljim životom.
Očišćena parcela u Nikinoj uvali, kod graničnog prelaza Božaj sa Albanijom, svjedoči da bi mogle da se ostvare prognoze mnogih zvaničnika da će i Crnu Goru zapljusnuti izbjeglički talas.
Na mjestu koje je Vlada ranije odredila za eventualni prihvat izbjeglica postavljena je i trafo-stanica, a livada je okružena sa 14 reflektora.
Reporteri “Vijesti” su do tamo putovali oko pola sata uskim seoskim putem, na kojem bi se teško mimoišla dva automobila, a poslednjih 100 metara puta je nedavno nasuti makadam.
Nekoliko civilnih službenih automobila unutar pustog kruga bivše vojne kasarne u selu Zoganje, kod Ulcinja, ne upućuju na zaključak da bi i sjedište granične policije moglo postati baza za migrante.
Mogućnost promjene tranzicioine rute migranata iz Makedonije, preko Albanije i Crne Gore i dalje ka Evropskoj uniji, nedavno su najavili i visoki evropski zvaničnici.
“Iako se priča o cifri od oko dvije 2.000 ljudi dnevno, kasrana fizički ne može da primi više od 1.000. Pominju se i neki šatori... Važno je da se kasarna relativno brzo može transformisati u prihvatilište, jer ima kompletnu infrastrukturu”, kazao je izvor “Vijesti”, ne želivši da mu se pominje ime.
U Vladinoj informaciji o postupanju nadležnih u slučaju većeg priliva migranata i izbjeglica piše da se ovaljaju “detaljne pripreme” u Nikinoj uvali.
“Shodno analizi rizika i procjenama Operativni tim vrši detaljne pripreme na dijelu granice Crne Gore i Albanije u zoni odgovornosti Odjeljenja granične bezbjednosti, konkretno na dijelu Nikine uvale (u neposrednoj blizini graničnog prelaza Božaj), koja je u dosadašnjem periodu korištena za prelazak migranata i izbjeglica iz Albanije u Crnu Goru u većem obimu (broju)”, piše u dokumentu.
Nezvanični izvor “Vijesti” iz granične policije tvrdi da su migranti do sada dolazili u Crnu Goru uglavnom preko Božaja.
U Vladinom dokumentu piše i da država “priprema kapacitete za priliv u prosjeku 2.000 lica dnevno”.
“Postojeći kapaciteti za smještaj migranata i izbjeglica u Crnoj Gori su Centar za tražioce azila - 80 mjesta, Prihvatilište za strance - 50 mjesta i JU 'Ljubović' - 25 mjesta... Adaptiranjem objekata policije Krenza (Podgorica) i Zoganje (Ulcinj) dobio bi se kapacitet oko 500 mjesta. U navedenim smještajnim objektima, bilo bi obezbijeđeno oko 650 mjesta. Takođe, formirala bi se šatorska naselja od 1.000 mjesta na različitim lokacijama shodno procjeni trenutne situacije”.
Ministarka rada i socijalnog staranja Zorica Kovačević kazala je u četvrtak, nakon sjednice Vlade, da nemaju zvaničnu informaciju da će Crna Gora postati dio migracione rute, ali da se pripremaju za njihov dolazak.
“Pratimo šta radi EU i koje preopruke daje, tako da prema svim tim kretanjima i mi preduzimamo aktivnosti“, rekla je Kovačevićeva.
Ona je kazala da su u dnevnoj komunikaciji razmatra sve mogućnosti evenutanog priliva izbjeglica.
“Ako se to desi, Vlada će imati posebnu sjednicu na kojoj ćemo razgovarati o zaključcima vezanim i za eventaulnu novu rutu kroz Crnu Goru ili eventualno donošenje odluke u vezi sa granicama...”.
Đeka kaže da je Ulcinj spreman, a ne zna za kamp u Zoganju
Predsjednik Opštine Ulcinj Fatmir Đeka kazao je da je grad spreman za migrante.
“Ne bi nam bio prvi put da otvorimo vrata ljudima u nevolji”, kazao je on “Vijestima”.
Naveo je da je u redovnom kontaktu sa republičkim štabom za vanredne situacije. On je rekao da ne zna da li je kasrana u Zoganju planirana za kamp:
Mještani Zoganja podijeljeni su po pitanju da li migrantima treba dozvoliti boravak u Ulcinju. Jedan od rijetkih koji je pristrao da otvoreno priča o tome Nailj Selmanović, kazao je da bi migrante trebalo prihavtiti.
“Ljudski je i pošteno pomoći ljudima u nevolji. Znam da nije prijatno, jer ne znamo ko sve stiže sa tim nevoljnicima, ali ne smijemo zatvoriti vrata. Sjetimo se da smo, kada je i Crna Gora bila na ivici rata, mi razmišljali kako ćemo i u kuda u izbjeglištvo”.
On kaže da svaki čovjek morati imati osjećaj da pomogne, jer je to „valjda u ljudskoj prirodi“.
“Nije svejedno gledati djecu iza bodljikavih žica ni preko TV-a, a ne tu, blizu nas. Tim ljudima moramo pružiti ruku”.
Galerija
Bonus video:
