Položaj zviždača u Crnoj Gori daleko je od onog koji oni imaju u razvijenim sistemima, a institucije još nijesu spremne da im obezbijede efikasnu zaštitu, poručeno je na konferenciji Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO).
Izvršna direktorka CRNVO, Ana Novaković ukazala je da zviždači predstavljaju ključni segment u borbi protiv korupcije, nepravilnosti i nelegalnosti u savremenom društvu.
Prema njenim riječima, zahvaljujući njima, razvijeni sistemi poput onog u Sjedinjenim Američkim Državama ili Velikoj Britaniji, otkrivaju najveće afere u javnom i privatnom sektoru i doprinose velikim finansijskim uštedama državnog budžeta i velikih korporacija.
„U Crnoj Gori i državama regiona, položaj zviždača daleko je od onog u razvijenijim sistemima“, poručila je Novaković na konferenciji „Zaštita zviždača u teoriji i praksi“, navodeći da se oni suočavaju sa najmanje tri problema.
Ona je objasnila da se primjena usvojenih zakona uglavnom još testira, ili čak uopšte nije zaživjela. „Istovremeno, institucije još nijesu spremne da obezbijede efikasnu zaštitu“, smatra Novaković.
Ona je precizirala da je drugi problem motivisanost potencijalnih zviždača da prijave nelegalnosti kada pogledaju ishod sličnih napora i slučajeva onih koji su to učinili.
Novaković je podsjetila da su u prošloj godini u Crnoj Gori odbačene krivične prijave zviždača u čak 15 od 17 slučajeva kao neosnovane.
„Treće, opšti odnos šire javnosti prema zviždačima još je negativan i oni se često nazivaju neprijateljima države i sistema“, dodala je ona.
Novaković je poručila da postojanje sistemske i efikasne zaštite zvizdača znači postojanje slobodnih i nezavisnih državnih službenika, oslobođenih partijske pripadnosti i bilo kakvog straha od gubitka radnog mjesta, ukoliko ukažu na propuste starješine organa ili ministra.
Ona je ukazala da je pravna zaštita zviždača predviđena u okviru poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava.
Novaković je kazala da o važnosti obezbjeđivanja prava zviždačima na slobodu izražavanja svjedoče i tri presude Evropskog suda za ljudska prava koje su donesene u prošloj decenije.
„Sve tri presude su u korist zviždača kojima je povrijeđeno pravo na slobodu izražavanja i one bi trebalo da budu osnov i smjernice kreatorima politika u toj oblasti u cijeloj Evropi“, zaključila je ona.
Britanski ambasador u Crnoj Gori, Ian Viting ukazao je da je cilj svih zviždača poboljšanje zajednice u kojoj žive.
On je rekao da korupcija slabi konkurentnost tržišta i vodi do traćenja resursa, ali i, iz ugla društva, narušava vladavinu prava i javno povjerenje u političare, državne službenike i privrednike.
„Zviždači, hrabri pojedinci, naši prijatelji, rođaci, komšije, stavljaju na kocku profesionalni život, često i privatni, da bi popravili stanje u društvu i zato ih treba čuvati“, poručio je Viting.
Ministar pravde, Zoran Pažin ukazao je da je pravna sigurnost najznačajniji aspekt vladavine prava
„Ništa ne može u toj mjeri ugroziti vladavinu prava kao izrazito negativni fenomen korupcije, a ona je komplementarna sa organizovanim kriminalom“, naveo je Pažin.
On je objasnio da je jedan od najčešćih motiva organizovanog kriminala sticanje nelegalne finansijske dobiti.
Pažin je kazao da je Crna Gora u prethodnom periodu napravile pomake donošenjem kvalitetnog zakonodavnog okvira kada su u pitanju zakoni o državnom tužilaštvu, specijalnom tužilaštvu i o sprječavanu korupcije.
„Teži dio je implementacija tih zakona, a poseban izazov biće jačanje institucionalnih kapaciteta Agencije za sprječavanje korupcije do nivoa da ta borba bude pouzdan oslonac društvu koje treba da se razvija na zdrav i demokratski način“, poručio je Pažin.
On smatra da zviždači predstavljaju sljedbenike istinske crnogorske tradicije viteštva.
„Biti zviždač znači biti izložen neprijatnostima poput diskriminacije, mobinga, sve do fizičke ugroženosti. Viteštvo dolazi do izražaja, s druge strane, kroz potrebu društva da štiti zviždače“, rekao je Pažin, navodeći da će zaštita zviždača biti veliki izazov u narednom periodu.
Prema njegovim riječima, potreban je kvalitetan zakonodavni okvir koji će se dosljedno promovisati i implementirati, kao i dalje jačanje institucija, društvene odgovornosti u javnom i privatnom sektoru i afirmacija prava na pristup pravdi.
Bojan Bajić iz Centra za odgovornu demokratiju „Luna“ iz Bosne i Hercegovine je, predstavljujući izvještaj o nepravilnostima u Evropskoj uniji (EU), kazao da postoji trend rast od 2010. do 2014. godine za devet odsto, a finansijski iznos štete je porastao za 80 odsto.
On je naveo da je sposobnost eksterne revizije u otkrivanju nepravilnosti u organizaciji kada vrše reviziju tri odsto.
Bajić je ocijenio da je ta revizija irelevantna izvor detekcije nepravilnosti.
„Ukoliko smo borbu protiv korupcije oslonili na Tužilaštvo, policiju, eksternu reviziju, znači možemo reći da je otvoren prostor za cvjetanje korupcije“, poručio je on.
Vladimir Radomirovuć iz antikorupcijskog portala „Pištaljka“ iz Srbije rekao je da je taj portal pokrenut 2010. godine sa ciljem da prijavljivanja korupcije anonimno i bezbjedno, kao i da skrenu pažnju javnosti na ono što se dešava zviždačima, kao i da pritiskaju organe vlasti da nešto urade.
On je naveo da je Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije prvi u Srbiji koji je naveo da zaposleni u državnim organima ili preduzećima koji prijave neku korupciju imaju pravo na zaštitu.
Zorana Marković iz CRNVO rekla je da su, u okviru Radne grupe za donošenje Zakona za sprječavanje korupcije, učestvovali predstavnici nevladinog sektora, ali nije bila ispoštovana procedura.
„U potpunosti je bilo preskočeno sprovođenje prethodnih konsultacija koje je u principu obavezno u procesu izrade Nacrta zakona“, navela je Marković.
Ona je ukazala da je javna rasprava, umjesto predviđenih 45 dana, trajala 20.
Zamjenica direktora crnogorske Agencije za sprječavanje korupcije, Svetlana Rajković kazala je da je Zakon o sprječavanju korupcije nov i dodala da ne može biti idealan.
„Predstavlja dobar osnov za početak i uvjerena sam da ćemo na kraju godine zajedno moći da prepoznamo koliko smo u dobrom pravcu otišli i kako će praksa pokazati šta u Zakonu treba mijenjati", poručila je ona.
Rajković je navela da je Agencija Zakonom dobila širi aspekt nadležnosti u smislu sprovođenja administrativne istrage.
Konferencija je organizovana uz podršku Britanske ambasade u Crnoj Gori.
Bonus video:
