Međunarodni dan maternjeg jezika u Baru je danas obilježen predavanjem u Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj školi. Podsjetivši da UN 21. februar ovako slave od 1999, profesor ove škole mr Ivan Jovović rekao je da je jezik izuzetno bitan za svaku državu i svaki narod, te da se preko jezika uči i svoja kultura, i poštuju kulture drugih.
"Bez poznavanja i korišćenja maternjeg jezika, ne može se steći svijest o sebi, svojoj prošlosti, pa ni prepoznati izazove budućnosti", kazao je, pored ostalog, Jovović.
Prof. dr Novak Kilibarda je srednjoškolcima rekao da u dubljem lingvističkom smislu jedan jezik govore Crnogorci, Srbi, Hrvati i Bošnjaci "alias Muslimani", ali, da svako od njih ima pravo da taj jezik nazove svojim nacionalnim imenom.
"Svi ti jezici imaju svoje naglašene specifičnosti, jer ti narodi nisu imali istu istoriju", rekao je Kilibarda.
Uticaj i prožimanje jezika različitih sredina on je učenicima ilustrovao primjerom svojih Banjana i njihovim trgovačkim odnosima sa Konavlima i Bilećom, u kojima su razmjenjivana ne samo materijalna dobra, već i riječi, koje su vremenom usvajane u novim sredinama.
"Najuzvišeniji pjesnik koji je stvarao na jeziku ovog naroda je za mene starac Milija, rodom iz Rovaca, koji danas nema ni ulicu sa svojim imenom u Kolašinu. Za njega znaju tek studenti književnosti, a ostavio je iza sebe pet takvih pjesama, kao što su Ženidba Maksima Crnojevića, Strahinjić Ban, Sestra Leke kapetana i Ženidba Milića barjaktara... Ako nečim Crnogorci treba da se ponose, treba da veoma cijene i slave svoj jezik. Nisu anahronizam ova dva slova koja žive i danas kod običnog naroda", rekao je Kilibarda.
On je dodao da "ne zna ko je od 1945. do danas više zadužio crnogorsku kulturu" od Adnana Čirgića, dekana Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.
Saradnik u nastavi na ovom fakultetu, Novica Vujović, pričao je o periodizaciji crnogorskog jezika od dukljanskih dana do danas, da se on proučava na osnovu istorijskih spomenika, "prije svih Miroslavljevog jevanđelja".
Saradnica u nastavi na fakultetu, Jelena Šušanj, govorila je o uticaju globalizacije na jezik, napominjući da u svijetu u kojem danas ima registrovanih preko 6.000 jezika, svakih 15 dana umire po jedan jezik. Komentarišući uticaj interneta, ona je istakla da su 72 odsto veb-sajtova na engleskom jeziku, što neminovno dovodi do rasta broja engleskih riječi u svakodnevnoj upotrebi.
"Lingvisti se žale na preveliki unos anglicizama u naš jezik, ali, ako to nije nasilno, to neće ugroziti naš jezik. Neka lajkovanje i šerovanje ostanu u sferi interneta, međutim, pričati o šerovanju knjiga iz biblioteke je već ruženje jezika", rekla je Šušanj, pored koje je na predavnju govorio i student komunikologije Filip Jovanovski.
Bonus video:
