Trendovi siromaštva u Crnoj Gori, uzrokovani visokom stopom nezaposlenosti, sveprisutnom korupcijom i nerazvijenom kulturom ljudskih prava, snažno opterećuju demokratski razvoj u cjelini, te pozivamo nadležne institucije da ulože više napora kako bi građanima i građankama obezbijedili uslove za život dostajan čovjeka, saopštili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) povodom Međunarodnog dana socijalne pravde.
Generalna skupština UN je 2007. proglasila 20. februar Danom socijalne pravde čije obilježavanje treba da doprinese unaprijeđenju borbe međunarodne zajednice protiv siromaštva, promociji prava na rad, jednakosti polova i ostvarivanju jednakih šansi i socijalne pravde za sve.
Iz ove NVO postavljaju pitanje da li je Crna Gora zaista država socijalne pravde.
"Socijalno pravedno društvo podrazumijeva da svi građani/ke uživaju jednaka prava i imaju jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih potencijala i učešće u svim aspektima života. Brojne društvene grupe su danas u Crnoj Gori marginalizovane usljed neadekvatne primjene politika usmjerenih na unapređenje njihovih prava i položaja", navodi se u saopštenju CGO koje potpisuje Petar Đukanović, koordinator programa.
U saopštenju se dodaje da posljednji podaci Monstata konstatuju da je stopa siromaštva u Crnoj Gori 8,6 odsto.
"U prevodu, to znači da oko 54.000 građana/ki živi sa manje od 186 eura mjesečno. Po izvještajima Zavoda za zapošljavanje, u Crnoj Gori bez ikakvog posla je 41.410 građana/ki (17,85 odsto). Mobing i rad na crno, u okviru kojeg se ne plaćaju porezi i doprinosi za zdravstveno i penziono osiguranje, izazovi su sa kojima se bori veliki broj građana/ki, a bez pomoći i podrške institucija kojima je posao da se bave suzbijanjem ovih pojava", dodaje se u saopštenjU.
Iz CGO navode da je prosječna plata u Crnoj Gori oko 480 eura, a potrošačka korpa oko 800 eura.
"Posljedično, značajan broj građana/ki nije u stanju dostići ni minimalan nivo zadovoljenja osnovnih egzistencijalnih, kulturnih i socijalnih potreba. Takođe, uslijed siromaštva građani/ke su izloženi drugim problemima, kao što su loši stambeni uslovi, neadekvatna zdravstvena zaštita, te prepreke u obrazovanju i zadovoljenju drugih potreba. A bez adekvatnog zadovoljenja ekonomskih, kulturnih i socijalnih prava, koje predstavljaju norme za razvijena demokratska društva, raste prostor za različite vidove manipulacija, ucjenjivanja i korupcije, pa i slobodne političke participacije i odlučivanja građana/ki kao esencijalne odrednice funkcionalne demokratije Konačno, pristup fundamentalnim pravima može biti ograničen jer je osoba koja živi u siromaštvu ranjivija, često diskriminisana i lišena dostojanstvenog života što su sve negacije koncepta socijalne pravde", piše u saopštenju.
Iz ove NVO ističu da je država obavezna da stalno radi na unapređenju ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava građana u skladu sa mogućnostima.
"Činjenica je da Crna Gora to sve manje može i zato želimo da potenciramo neophodnost racionalnog korišćenje resursa, odnosno intenziviranje borbe protiv korupcije i kriminala na svim nivoima, koji društvene resurse umjesto u funkciju javnog stavljaju u službu privatnog interesa produkujući siromaštvo. Borba protiv korupcije mora postati integralni dio zaštite ljudskih prava i borbe protiv siromaštva. Crna Gora je i Ustavom definisana kao država socijalne pravde iz čega proističe obaveza državnih organa da radi na ostvarenju koncepta socijalne pravde po Ustavu, zakonima i međunarodnim obavezama koje je preuzela i da je sprovodi na proaktivan, odgovoran, multidiscipliniran i mjerljiv način, ali i kroz obezbjeđivanje uslova civilnom društvu da slobodno i bez pritisaka istražuje i prati primjenu javnih politika. Na drugoj strani, svi bismo, kao odgovorni građani i građanke, trebalo da svakodnevno doprinosimo razvoju koncepta socijalne pravde koju karakterišu vrijednosti poštenja, jednakosti, uvažavanja različitosti imajući u vidu da se društvo bez siromaštva može graditi jedino na temeljima solidarnosti i međusobne odgovornosti", zaključuje se u saopštenju CGO.
Bonus video:
