Regionalna koalicija “SOS za Jadran” optužila je Vladu Crne Gore da svoje građane dovodi u zabludu i zatražila da se ugleda na Hrvatsku i Italiju i obustavi proces istraživanja nafte i gasa, dok se u potpunosti ne sagledaju posljedice tog projekta.
“Tražimo od Vlade da obustavi proces usvajanja Nacrta ugovora za investitore, te uvede moratorijum na program istraživanja nafte i gasa i gasa dok se u potpunosti ne sagledaju moguće posljedice ovog visokorizičnog projekta i ne povede otvoreni javni dijalog o svim ekonomskim i ekološkim posljedicama. Tražimo da se procijeni kolika je dobiti vezana za proizvodnju, naspram posljedica od izlivanja nafte, pomora ribljeg fonda, zagađenje mora, degradacije turizma i trajnog urušavanja prirodnog ambijenta”, kazala je izvršna direktorica “Grin Houma” Nataša Kovačević.
Ona je navela da Ministarstva ekonomije uporno gura dalju proceduru izborom najboljeg ponuđača otvoreno obesmišljavajući proces, čime krši prava građana da učestvuju u procesu donošenja odluka za projekat koji ne samo znači kraj turističkog razvoja na morskoj obali i trajnu devastaciju primorja, već utiče direktno na kvaliteta njihovog života i zdravlja.
“Ograničeni broj informacija u javnosti koje Ministarstvo nudi dovodi u zabludu građane. Nigdje nije urađena ozbiljna naliza dostupnih količina nafte, ostvarenja profita i direktne koristi građane, kao i razvijeni scenariji sanacije naftnoih operacija i mogućih šteta u slučaju izlivanja nafte. Zbog toga je “Grin Houm”, u saradnji sa CEDEM-om, sprovela istraživanje u Baru, Budvi i Ulcinju, koje je potvrdilo naša upozorenja da građani nemaju elementarne informacije o posljedicama koje istraživanja i proizvodnja ugljovodonika nosi sa sobom”, kazala je Kovačević.
Predstavljajući istraživanje, ona je kazala da je utvrđeno da čak dvije trećine ispitanika nije čulo ili ne razumiju šta taj projekat podrazumijeva.
“Na pitanje da li su upoznati sa planiranim istraživanjeme nafte i gasa, svega 39 odsto je odgovorilo da je čulo, a da ne znaju o čemu je riječ čak 61 odsto građana. Kada je riječ o riziku od izlivanja nafte, 46 odsto je mišljenja da postoji veliki rizik da se to desi, 29 da je rizik mali, a četiri da nema rizika, dok je bez odgovora 20 odsto. Čak 80 odsto njih je potvrdilo da eksploatacija nafte nije budućnost Crne Gore, već razvoj zasnovan na turizmu i drugim privrednim granama”, kazala je Kovačević.
Ona je navela da građanima nije pružena mogućnost da se uključe u proces donošenja odluke o tome da li žele naftne platforme, tankere, konvertorska postrojenja, cjevovode...
“Zbog toga zahtijevamo da se u primorskim opštinama organizuje referendum na kojem bi građani iznijeli svoj stav o tom pitanju. Pored toga, projektom se krše obaveze obaveze preuzete preuzete u pretpristupnom procesu ka EU i jedno je od otvorenih pitanja koje ćemo uputiti EK i EU.
Koordinatoraka Istraživačkog centra MANS-a Ines Mrdović kazala je da bi projekat građane mogao koštati stotine miliona eura, a da Vlada u njeg aulazi iako do sada nije ponudila valjanu ekonomsku argumentaciju.
“Ako Vlada sada otvoreno priznaje da nema iskustva u ovoj oblasti, kako će sjutra kvalitetno da kontroilše naftne kompanije. Pored toga, veliko je pitanje da li su na tenderu dobijene najkredibilnije kompanije. Ruska kompanija Novotek, na primjer, prošle godine znatno je pogoršala kreditni rejting, sa negativnim procjenama u narednom periodu. Pored toga, Novatek ima niz povezanih komapnija, a jedna od njih je registrovana kao of šor na Kipru.. Ko garantuje da nećemo kroz Novatek dobiti novog Olega Deripasku koji će poharati naše ionako ograničen eresurse. Treba zaustaviti projekat koji se svodi na pitanje da li je to uvod u nove privatne biznise, gdje će naši resursi da budu maksimalno eksploatisani, a građani neće imati nikakve koristi”, kazala je Mrdović.
Podjećajući na kompaniju ENI koja je proizvela apsolutno zagađenje u delti Nigera i uslovila potpunu ekološku i ekonomsku propast tog područja, potpredsjednik Zelene akcije Hrvatska Luka Tomac kazao je da situaciju u CG treba gledati u širem kontekstu i gledati šta se dešava u susjednim zemljama, ali i globalno.
“Činjenica je da su građani neinformisani o projektu, a da se nakon informisanja radikalno okrenu protiv. Nafta i tirizama ne mogu ići zajedno, pogotovu na maloj obali kao što je crnogorskoj. Planirano je d aplatfrome budu udaljene tri kilometra od obale, a u Dalmaciji je 60 odsto stanvnika bilo protiv da budu i 12 kilometara, a u Italiji 20 kilometara od obale. U Italiji su odustali nakon kampanja u kojima su učestvovalo stotine hiljada ljudi. Odlučilo se ići na referendum. U Hrvatskoj, nakon samo godinu dana kampanje, OMV i Marathon Oil odustale su od bušenje nakon protivljenja javnosti, nakon čega je hrvatska vlada prije dvije sedmice proglasila mnoratorijum. Naše vlade moraju shvatiti da se “fosilna era” polako bliži kraju, a to je zaključak i konferencije o klimatskim promjenama u Parizu”, kazao je Tomac.
Bonus video:
