Projekat istraživanje nafte i gasa u Jdranskom podmorju treba u potpunosti obustaviti i zabraniti dalje istraživanje, jer prijeti da uništi ključno prirodno dobro na kojem se decenijama zasnivao razvoj Crne Gore i direktno ugrožava Ustavnu kategoriju prava na zdravu i zaštićenu životnu sredinu građana i ekološke države.
To su, povodom javne rasprave o Nacrtu studije strateške procjene uticaja za istraživanje nafte i gasa iz podmorja, kazali iz NVO “Grin Houm” i “Grinpis”, članice koalicije “SOS za Jadran”, koju čini 40 nevladinih organizacija iz regiona.
“Javna rasprava je u toku, pa ipak valjano informisanje o posljedicama uticaja na životnu sredinu i kvalitet života građana se i dalje ne sprovodi. Najosjetljvije ciljne grupe i dalje nisu upoznate sa elementarnim posljedicama koje istraživanje nafte i gasa nosi za sobom. A akutne posljedice su brojne i podrazumijevaju od devastacije ribljeg fonda do turizma kao najvažnije crnogorske privredne grane”, kazala je izvršna direktorica “Grin Houma” Nataša Kovačević.
Ona je navela da se Nacrtu studije jasno zaključuje da će instalacija istražnih i proizvodnih postrojenja izazvati poremećaje na morskom dnu, dovesti do višedecenijskog oštećenja kvaliteta vode, živog svijeta i podvodnih arheoloških resursa.
“Pitanje odlaganja radioaktivnog i industrijskog otpada je ostavljeno za prekograničnu raspravu sa susjednim državama jer se ove ogromne količine otpada moraju izvoziti van Crne Gore, što znači i neprihvatljivo velika finansijska izdvajanja. Međutim ono što je najvažnije je da Nacrti programa i studije nisu dali jasne i kvantitativne parametre koliko obučenih ljudi za nadzor i djelovanja u akcidentnim situacijama Crna Gora ima, koje institucije su nadležne za ova pitanja, koliko plovila imamo, kakvu opremu posjedujemo, te koja su izdvajanja iz državnog budžeta za obavljanje ovog ključnog posla”, smatra Kovačević.
Nedostatak ovih podataka, kako je navela, kao i konstatacija da Program zaštite i djelovanja u slučaju hazarda ne postoji, govori u prilog činjenici koliko bezglavo država srlja da uništi najvrijedniji prirodni resurs koji Crna Gora ima, kao i da trajno ugrozi kvalitet života i zdravlje građana.
“Zabrinjava da Nacrt studije gotovo nikakvu pažnju ne posvećuje indukovanim tj. vještački izazvanim zemljotresima, opet bez razrađenog Plana upravljanja rizicima što je van svakog zdravog razmišljanja i planiranja. Olako se prihvata činjenica da obalno područje pripada zoni izuzetne seizmološke aktivnosti koja se čak i u stabilnijim državama sa tog aspekta pokazala kao izuzetno problematična, te je dovela do ozbiljnih socio ekonomskih poremećaja, ugrožavanja sigurnosti, kvaliteta života građana i životne sredine”, kazala je Kovačević.
Ona je navela podatak da se broj zemljotresa u Groningenu u Norveškoj, tokom višegodišnje eksploatacije gasa jasno povećao.
“Nakon 93 zemljotresa u 2012, 119 zemljotresa u 2013. i 77 zemljotresa u 2014. godini, Vlada Norveške je hitno donijela paket sigurnosnih mjera u januaru 2014 godine, koje su naložile smanjenje proizvodnje gasa za 80 odsto u zoni visokog rizika oko područja Loppersum, te urađeno preko 20000 inspekcijskih pregleda oštećenih domaćinstava i uloženo oko 150 miliona dolara za njihovu sanaciju”, kazala je Kovačević.
Ona je podsjetila i da je prije sedam dana Ustavni sud Italije zaustavio razvoj projekta istraživanja nafte i gasa na teritoriji bližoj od 12 nautičkih milja ili 22 kilometra od obale i o poništenju pravila za već postojeće koncesije da izdate dozvole traju do krajnjeg iscrpljivanja resursa, dok je u subotu italijansko Ministarstvo energetike objavilo da je odbilo izdavanje dozvole za strateški značajan nacionalni projekat 'Ombrina Mare' iz poslednjeg nalazišta otkrivenog 2007 godine. u moru ispred Peskare. I Parlament Hrvatske je 22. januara, u programu rada tamošnje vlade prihvatio smjernice sprovođenja „moratorijuma na dosadašnji projekat istraživanja i eksploatacije ugljovodonika na području Jadranskog mora“.
“Koalicija od 40 NVO, uključujući “Grinpis”, “Prijatelje Zemlje”, Svjetsko udruženje za prirodu, “Legambiente” iz Italije i druge organizacije iz mreže “SOS za Jadran” u decembru 2015. godine su uputile pismo Ministru Gvozdenoviću izražavajući zabrinutost zbog pokretanja intenzivnog istraživanja i eksploatacije ugljovodonika u Jadranu. U pismu se navodi da su ovi planovi kratkovidi i anahroni, sa činjenicom da ne uzimaju u obzir globalna nastojanja da se preusmjeravanjem na obnovljive izvore energije savlada zavisnost od fosilnih goriva, što je obaveza koju je Crna Gora kasnije preuzela i potpisivanjem Sporazuma o klimi. Naravno, odgovora na ovo pismo nije bilo”, podsjetila je Kovačević.
Vođa “Grinpisa” u Hrvatskoj Zoran Tomić kazao je da je moratorijum na bušenje Jadrana apsolutni minimum ispod kojeg ne smije ići zemlja kojoj more i turizam doslovno život znače
Vođa “Grinpisa” u Hrvatskoj Zoran Tomić kazao je da je moratorijum na bušenje Jadrana apsolutni minimum ispod kojeg ne smije ići zemlja kojoj more i turizam doslovno život znače.
“Štaviše, potrebno je trajno odustajanje od ovog projekta. Ove godine u Hrvatskoj bilježimo rekordan rast pa prihodi od turizma dostižu 9,3 milijarde eura, dok smo se prethodnih godina kretali do oko 7,5 milijardi. Ako nova Vlada stavlja naglasak na ekonomiju i finansije, već su ovi brojevi dovoljni da se bušenju Jadrana kratko i jasno kaže – zbogom zauvijek”, kazao je Tomić. Kovačević je navela da, iako sadrži važne informacije o identifikovanim uticajima, Studija nema smisla, jer se nije javila u najranijim fazama donošenja odluke kao odgovor na pitanje da li Crna Gora kao ustavno proklamovana ekološka država treba da se upušta u ovakav projekat.
“Iako broji više od 400 strana, Studija ne ispunjava u dovoljnoj mjeri najvažnije ciljeve vezane za dublje analize socioekonomskih uticaja istraživanja i eksploatacije kao ni kumulativnih uticaja na zaštitu životne sredine, turizam i ribarstvo. Čak pet potencijalnih marinskih zaštićenih područja se našlo u području predloženih područja za istraživanje nafte i gasa bez adekvatne analize uticaja. Nisu data ozbiljna alternativna i varijantna rješenja, dok su obrađivači u minimalizovanju negativnih uticaja otišli toliko daleko da uzimaju u prilog eksploataciji i istraživanju, stručno neutemeljene argumente o smanjenju turističkih potencijala obale, usled klimatskih promjena gdje oni očekuju prekid toka rijeke Bojane u more, nestanak Ade Bojane, podizanje mora i potkopavanje turističkih objekata i slično.
Bonus video:
