Nakon trinaest godina rada na projektu vertikalne vjetroelektrane sa pokretnim krilima i sedamnaest izgrađenih prototipova, Darko Jovović iz Danilovgrada na pragu je, kako tvrdi, da napravi revoluciju u proizvodnji struje iz energije vjetra.
Iako je dobijao pohvale od stručnjaka, a njegov prototip pokazao da u odnosu na konvencionalne vjetrogeneratore ima jednostavniju izradu i neuporedivo nižu cijenu, a istovremeno višu energetsku efikasnost, od institucija kojima se obraćao u Crnoj Gori nije dobio čak ni odgovor.
"Danas je hit ulaganje u energiju vode, odnosno u male hidroelektrane i svi koji imaju novca ulaze u taj posao. Međutim, vjetar je mnogo unosniji, jer se uvećanjem rotora vjetrenjače dva puta dobijena snaga uvećava po funkciji kvadrata, to jest četiri puta. Povećanjem brzine vjetra dva puta dobijena snaga se uvećava po funkciji kuba, to jest osam puta“, kazao je Jovović.
Vertikalna vjetrenjača sa pokretnim krilima, kako tvrdi, čiji je patentni autor, a koju je napravio u Ponikvicama, koriguje sve nedostatke koje ima konvencionalni model sa tri kraka (noža).
Upoređujući standardne vjetroelektrane sa svojim prototipom, naveo je da horizontalni vjetrogenerator sa tri noža zahtijeva visoke stubove koji se povećavaju proporcionalno povećanju prečnika rotora, dok kod njegovog visina stuba ne zavisi od prečnika rotora.
"Kod konvecionalne prilikom promjene pravca vjetra vjetrogenerator se gasi, traži se novi pravac vjetra i time se gubi vrijeme i energija. Ova prima energiju vjetra nezavisno od njegovog pravca. Konvencionalna zahtijeva glomazno armirano postolje, a kod ove stub se usidri čeličnim sajlama. Elisa se izrađuje od skupih materijala, a kod ove krila se izrađuju od plastike, aluminijuma, platna. Konvencionalna počinje sa produktivnim radom na vjetru brzine od osam do 10 metara u sekundi, a ova na vjetru brzine pet do šest metara. Za razliku od konvencionalne, radi pri svim brzinama vjetra, a konvencionalna se pri brzini vjetra preko 15 metara u sekundi zaustavlja zbog opasnosti od havarije", kazao je Jovović.
On navodi da su za startovanje konvencionalne potrebni motori, a da "njegova" startuje bez pomoći motora, da je jednostavna za izradu, transport, montažu i održavanje, ima dug rok trajanja, veću količinu proizvedene enrgije u jedinici vremena, nižu proizvodnu cijenu i kraće vrijeme otplate, jednostavna je za upravljanje i održavanje, potpuno nečujna pri radu i bezbjedna za ptice.
Ona je i potpuna nečujna, za razliku konvencionalnih, kod kojih noževi prilikom velikih vjetrova zvižde, a prouzrokuju i poremećaje TV signala.
Umjesto horizontalne osovine na kojoj je pričvršćen trokrilni rotor, Jovović je pribjegao vertikalnoj osovini, čime je eliminisao glomazne i veoma skupe i rizične visoke stubove na kojima su pričvršćeni rotori, ali i svi vema skupi uređaji koji regulišu rad vjetrenjače.
Na pitanje da li je Crna Gora pogodno područje za vjetroelektrane, Jovović kaže da bi bilo neophodno uraditi analize, posmatranja i mjerenja.
"To su uradili Japanci na Krnovu i koštalo ih je oko 10.000 eura. Oni su samo saznanje, to što su snimili, te podatke, prodali Austrijancima za 2,4 miliona eura. Sve primorske zemlje su pogodne. Zašto bi Hrvatska pravila na hiljade vjetroelektrana, a Crna Gora ne može. Na Vrsuti vjetar stalno duva, takođe u Ulcinju i uopšte na čitavom dijelu od Bara do Ulcinja. U svakom slučaju, energija vjetra je bolja nego u Srbiji, gdje je prosječna godišnja jačina veća od pet metara u sekundi, a kod nas veća od šest, a samo jedan metar u sekundi više povećava snagu 80 odsto. Postoje i jaki vjetrovi koji donose toliku energiju koja može da pokrije sve troškove za mjesec dana. Na Krnovu se radi zato što je ustanovljeno da postoje vjetrovi od 13 do 19 metara u sekundi", kazao je Jovović.
Hvala, nijesmo zainteresovani jer mora da se plati
Jovović, po struci ekonomista, 38 godina radio je kao viši carinik. Sada je u penziji, a energijom vjetra se počeo baviti iz hobija, da bi došao na ideju da napravi jednu malu centralu na Ponikvicama.
Jovovića vjetrenjača je pod brojem 59/06.06.2013. godine prijavljena kao patent Zavodu za intelektualnu svojinu Crne Gore.
On tvrdi da se sa njegovim patentom može snabdijevati strujom 3.000 domaćinstava, a projekat je nudio svim institucijama i dobio samo kurtoazni odgovor od ministra poljoprivrede Petra Ivanovića - da nisu zainteresovani.
"Osnovni problem je što je Vlada obavezna da otkupi svu energiju proizvedenu iz alternativnih izvora i da je plati mnogo skupo, najmanje 10 centi po kilovatu. Zato izbjegavaju te izvore energije da ne bi plaćali", kazao je Jovović.
"Moj prototip se najbrže isplati"
Jovović kaže da je dobijanje energije iz solarnih kolektora veoma skupo i da treba 20 godina da se ta investicija isplati.
"Poslije 20 godina, 20 do 30 odsto ćelija na solarnim pločama je mrtvo, a poslije 30 godina one više nisu za upotrebu. Konvencionalnoj vjetroelektrani sa tri kraka treba šest godina da se otplati, a za moj prototip trebaju tri godine. Kod horizontalnih vjetrogeneratora sa tri kraka, koji su najčešće u upotrebi i kakve imate priliku da vidite na televiziji kada se govori o vjetrenjačama, cijena je oko milion i po eura po megavat-satu. Sa sigurnošću mogu da tvrdim da će ta cijena po megavatu biti upola manja od postojeće i da se mogu napraviti za 20.000 eura. Ključna i nezaobilazna stvar je da radi pri malim brzinama vjetra. Upravo ga može pokrenuti povjetarac koji duva iz bilo kojeg smjera. To ga čini idealnim za naša planinska i brdovita područja, gdje tokom dana, zbog kolebanja temperatura, uvijek imamo lagane vjetrove, koji na skali odgovaraju povjetarcu", tvrdi Jovović.
Oblik solarne energije
Malo je poznato da je energija vjetra zapravo oblik solarne energije. Toplota koju emituje Sunce zagrijava Zemlju više na nekim mjestima nego na drugim. Zemlja zagrijeva vazduh iznad nje stvarajući džepove toplijeg i hladnijeg vazduha. Topliji vazduh se podiže, a hladniji vazduh juri kako b popunio prazno mjesto. Tako nastaje vjetar. Energija vjetra stvorena sunčevim nejednakim zagrijevanjem zemlje mogla bi, teorijski, da za deset sati stvori dovoljno struje da se zadovolje svetske potrebe za godinu dana.
Energija vjetra obezbjeđuje više radnih mjesta po uloženom dolaru nego bilo koja druga tehnologija energije.
Bonus video:
