Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) proslaviće ove godine 20 godina od osnivanja.
Iako je to institucija bez koje se, bukvalno, ne može, za njihove aktivnosti se čuje, uglavnom, kada su u pitanju incidentne situacije, poput spornih podataka o zagađenosti vazduha i izmjerenoj koncentraciji PM10 čestica na mjernoj stanici u Pljevljima.
“CETI je osnovan odlukom vlade 20. decembra 1996. godine, a počeo je sa radom 1998, kada je dobio sve neophodne sertifikate i ovlašćenja za rad. Od 2004. godine je postao prva akreditovana laboratorija u Crnoj Gori za oblast ispitivanja svih parametara kvaliteta pijaćih, površinskih, podzemnih i otpadnih voda, teških metala i zdravstvene ispravnosti ribe, analize sedimenata, zemljišta i ispitivanje radioaktivnosti životne sredine i životnih namirnica, a od 2008. provjerava i kvalitet vazduha, buke i hrane”, kaže direktorica CETI-ja Nada Medenica.
CETI, takođe, radi i analize za Klinički centar, sudove i tužilaštva, istražuje sve što potencijalno utiče na zdravlje i bezbjednost hrane, životnu sredinu, radi forenzičke i toksikološke analize, karakterizaciju otpada, zaštitu od zračenja... Sve to sa samo šezdesetak zaposlenih.
“Sve i da hoćemo, teško nalazimo ljude iz pojedinih struka. To su, prije svega, hemičari, specijalisti u pojedinim strukama, kao što su specijalisti toksikološke i sanitarne hemije. Interesantno je da smo se četiri godine javljali za državni program za pripravnike i za te četiri godine nije se javio nijedan fizičar, dok su se javila samo tri hemičara. Kod nas se mora znati engleski, jer je sva literatura na tom jeziku, sva uputstva i regulative, a jedan broj stručnjaka izlazi sa fakulteta bez znanja engleskog. Oslanjamo se na kadar koji imamo, manjina ljudi nosi veći dio posla, a ono što nas brine je podmlađivanje”, kazala je Medenica.
Komentarišući primjedbe pojedinih ekoloških organizacija, ali i drugih laboratorija, da je CETI monopolista, pomoćnica direktora Danijela Šuković kaže da se najteže dokazati u sopstvenoj sredini.
“Možda bolje da o nama govore naši rezultati, koje do sada niko nije osporio. Nije CETI jedina fizičko-hemijska laboratorija u Crnoj Gori. Niko nikome nije branio da dobije akreditaciju na vrijeme. Nas tržište tjera da poslujemo u skladu sa EU regulativom i mi prije svega zadovoljavamo regulative EU i mi smo za akreditaciju čuli kada je malo laboratorija počele da razmišljaju o tome šta je akreditacija”, kazala je Šukovićeva.
Ona je navela da je CETI osnovan državnim sredstvima, a sva oprema je dobijena ili kroz donaciju ili kupljena sopstvenim sredstvima.
“Ne postoji ništa zbog čega je država nama dala priroritete. Mi smo sami sebe unaprijed pripremali za zadatke koje je čak i država kasnije prepoznavala. Kada je u pitanju državni monitoring, mi smo jedina zemlja u svijetu koja daje prednost laboratorijama van svoje države. Zašto se koristi termin “nacionalna referentna laboratorija”? Zato što svaka zemlja gradi svoje institucije, a onda one daju izvještaje EU laboratorijama. Ogledalo svake države je dobro organizovan monitoring iz svih oblasti. Ako država ima kapacitete onda ih predaje svojoj državnoj instituciji. Ako ih nema, onda ih predaje drugim zemljama. Kod nas nije tako”, kazala je Šukovićeva.
Najpoznatija aktivnost CETI-ja je, svakako, monitoring stanja životne sredine.
Medenica smatra da je 322.000 eura koje je Vlada namijenila u tu svrhu malo da bi se uradio kvalitetan monitoring.
“Za taj obim ispitivanja ta je cifra dovoljna. Da li država treba da proširi obim analiza je drugo pitanje. Kada, na primjer, pričamo o kvalitetu vazduha, planirano je povećanje broja mjernih stanica i sigurno cifra od 160.000 eura neće biti dovoljna, jer najmanje polovina tog novca odlazi za održavanje stanica. Ako nemate dovoljno sredstava, dovodite ljude u situaciju da rade ono najnužnije”, zaključila je Medenica.
U skladištu radioaktivnog otpada i 7.000 kompasa
Budući da posjeduje svu potrebnu opremu, adekvatan prostor, obučen i iskusan kadar za obavljanje poslova koji su u vezi sa mjerenjem i zaštitom od jonizujućeg zračenja, CETI je od Agencije za zaštitu životne sredine dobio dozvolu za upravljanje skladištem radioaktivnog otpada.
Skladište radioaktivnog otpada izgrađeno je uz podršku Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) kroz nacionalni projekat "Jačanje upravljanja radioaktivnim otpadom".
"Značaj ovog skladišta je veliki, jer su u njemu uskladišteni na pravilan, stručan i bezbjedan način, svi radioaktivni izvori koji su bili van upotrebe i koji su se nalazili u privremenim spremištima u Crnoj Gori. Danas je u skladištu, na pravilan i potpuno bezbjedan način uskladišteno 150 zatvorenih izvora zračenja, uključujući i radioaktivne gromobrane, oko 7000 kompasa sa radijumskim radioaktivnim bojama, 1200 raznih kalibracionih izvora, kao i neznatan broj radioaktivnih detektora dima. Nije zgorega napomenuti da je ovaj projekat dobio specijalnu nagradu generalnog direktora IAEA Jukija Amana za izuzetno upravljanje projektom”, kazala je Šukovićeva.
Medenica: Hrana bezbjedna
Na osnovu ispitivanja u oblasti bezbjednosti hrane, može se zaključiti da od ukupnog broja ispitivanih uzoraka hrane i hrane za životinje (2250), zaključno sa septembrom 2015, oko 1,5 odsto nije odgovaralo zakonskim propisima.
Najveći dio neispravnih uzoraka nije zadovoljavao uslove kvaliteta (deklaracija, nutritivni sastav...).
"Poznata je činjenica da se Crna Gora i okruženje unazad dvije godine susrela sa problemom povećanog sadržaja aflatoksina u hrani za životinje i mlijeku. U to vrijeme CETI je izvršio ispitivanja više hiljada uzoraka od kojih je priličan broj bio nebezbjedan. Posmatrajući istu kategoriju uzoraka u 2015. godini vidimo da je broj uzoraka hrane za životinje koji nije odgovarao u ovom pogledu 0,4 odsto od ukupnog broja (250 uzoraka), a kad je u pitanju mlijeko od ukupno 122 analiziranih uzoraka neispravnih nije bilo”, kazala je direktorka te institucije.
Bonus video:
