U adaptaciju jedne od najstarijih i najpoznatijih zdanja u Bijelom Polju, zgradu Muzeja, koja je sada u prilično lošem stanju, sa krovom koji prokišnjava, ove godine će biti uloženo oko 100 hiljada eura.
Muzej je i najstarija zvanično uspostavljena ustanova kulture u Bijelom Polju. Zgrada je građena u periodu od 1897. do 1905. godine, a Muzej je postala 31. januara 1957. godine, sa ciljem da prikaže razvoj kulture, istorije i umjetnosti Bijelog Polja. Iako je najvrednije arhitektonsko zdanje kada je u pitanju kutlurna baština i uopšte kulturno-istorijska prošlost Bijelog Polja, u nju ništa nije ulagano u posljednje tri decenije, tačnije od rekonstrukcije 1982. godine.
Direktor Muzeja Željko Raičević je kazao da su zahvaljujući razumijevanju i zalaganju predsjednika Opštine Petra Smolovića, sredstva opredijeljena budžetom za ovu godinu.
“Naša ustavova je konkurisala i kod Ministarstva za kulturu na program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2019. godinu, s obzirom na to da se u Muzeju nalazi pet zbirki sa više od 1.600 predmeta, registrovanih kao pokretno kulturno dobro. Zbog toga smatramo da bi trebalo da nam se ta sredstva odobre, a zahtjevom smo se obratili ministru kulture Aleksandru Bogdanoviću, s obzirom na da je krovna konstrukcija dotrajala i da prokišnjava”, kazao je Raičević.
On je naveo da će se projekat adaptacije raditi u tri faze: adaptacija zgrade, izgradnja moderne galerije u dvorištu muzeja i ljetnje pozornice.
“Pored unutrašnjosti, gdje će biti uvećan izložbeni prostor, uslijediće rekostrukcija sanitarnih prostorija, izmijenjena stolarija, urađeno grijanje i nova rasvjeta”, kazao je Raičević, dodajući da se realizacija prve faze očekuje u ovoj godini, što će zaštititi zdanje od daljeg propadanja.
Vlaga ugrožava eksponatePrema muzejskom sadržaju i klasifikaciji muzejskog materijala, Muzej u Bijelom Polju spada u muzeje kompleksnog tipa i sadrži pet zbirki: arheološku, istorijsku etnografsku, numizmatičku i umjetničku.
Numizmatičku zbirku predstavlja novac koji je bio u opticaju na ovim prostorima. Najveću vrijednost ima jedan primjerak srednjovjekovnog novca kovanog u Brskovu. U postavci Muzeja izloženi su odabrani radovi bjelopoljskih slikara, kao i kopije radova poznate slikarske porodice Lazović.
Etnografska zbirka obiluje raznovrsnim ćemerima, kopčama, narodnim nošnjama, mnoštvom predmeta i nakita za ličnu upotrebu.
Od Ruždije, preko gimnazije i kasarne do muzeja
Zgrada u kojoj se danas nalazi Muzej svojevrsno je kulturno dobro, građena u periodu 1897-1905. godine za potrebe Ruždije, turske svjetovne četvorogodišnje državne škole, čiji rad je trajao sve do oslobođenja Bijelog Polja od turske vlasti 1912. godine. Ukazom kralja Aleksandra 1926. godine, u zgradi današnjeg Muzeja osnovana je Niža realna gimnazija, a početkom Drugog svjetskog rata u njoj je bio smješten garnizon italijanske vojske i samim tim pretvorena u neku vrstu kasarne, da bi u poslijeratnom periodu, sve do osnivanja Zavičajnog muzeja, služila za potrebe Škole učenika u privredi i Dječjeg vrtića.
Godine 1982. namjenski je adaptirana za potrebe Muzeja, kada su znatno poboljšani uslovi rada, a samim tim zaštićen od propadanja veliki broj muzejskih predmeta.
Bonus video:
