Obilježavanjem jubileja Mojkovačke bitke, markantnog dijela istorijske vertikale državnog i nacionalnog utemeljenja, savremena Crna Gora pokazuje da ne zaboravlja i da poštuje svoju slavnu prošlost, saopštio je premijer Milo Đukanović.
Đukanović je kazao da se u kalendaru slavnih sjećanja danas obilježava sto godina od Mojkovačke bitke.
„Sa osjećanjem izuzetnog poštovanja, klanjamo se sjenima njenih žrtava i junaka, i potvrđujemo vjernost slobodarskoj i moralnoj tradiciji Crne Gore. Kao što su crnogorski junaci na Mojkovcu ostali vjerni Crnoj Gori i njenoj slobodi“, rekao je Đukanović u Mojkovcu na Svečanoj akademiji povodom stogodišnjice Mojkovačke bitke.
On je kazao da je Mojkovačka bitka, jedan od najvećih i najsjajnijih primjera iz sopstvene istorije, najveća pobjeda crnogorskog oružja u Prvom svjetskom ratu.
„Po veličini i časti, ona stoji u istom redu sa Krusima, Grahovcem, Vučjim dolom. Njome su ljudi crnogorskog Potarja dobili svoj Grahovac i u veliki tok crnogorske istorije upisali i svoje ime zlatnim slovima“, dodao je Đukanović.
Mojkovačka bitka, vođena 6. i 7. januara 1916. godine, bila je, kako je podsjetio Đukanović, završnica velike austrougarske ofanzive, koja je na crnogorskom frontu započeta novembra 1915. godine zauzimanjem Pljevalja i snažnim prodorom dolinom Tare prema Mojkovcu.
„Cilj austrougarske vojske bio je osvajanje ovog prostora, a zatim napredovanje prema Podgorici, Mateševu i Andrijevici. Krajem te 1915. godine, organizovana je preko Crne Gore i operacija povlačenja glavnine srpske vojske iz okupirane Srbije, koja je brojala 90 hiljada vojnika“, saopštio je Đukanović.
Kako je saopštio, srpska vojska se povlačila od Peći prema Andrijevici, Podgorici i Skadru. Ratni plan austrougarske vojske bio je da zauzme Mojkovac, i da prodorom prema Podgorici onemogući povlačenje srpskih trupa.
„Međutim, junačkim otporom u dolini Tare crnogorske jedinice su tokom decembra 1915. godine onemogućile realizaciju ovog plana. Konačno, odlučujućom pobjedom u Mojkovačkoj bici, 6. i 7. januara 1916, crnogorska vojska je zaustavila austrougarski pohod prema Podgorici i Skadru“, naveo je Đukanović.
Time je, kako je ocijenio, omogućena nesmetana evakuacija srpske vojske sa prostora Crne Gore i Albanije.
Đukanović je saopštio da je sa vojničkog stanovišta, Mojkovačka bitka rijedak primjer hrabrosti i fanatične upornosti malobrojnije i slabije naoružane vojske, koja je, ipak, uspjela da odnese pobjedu u neravnopravnom borbenom sudaru protiv odvažnog i moćnog neprijatelja, koji je dejstvovao poštujući zakone rata i vojnički kodeks toga vremena.
„Pobjeda na Mojkovcu donijela je crnogorskoj vojsci novu ratnu slavu. Junaštvo i viteštvo crnogorskog vojnika priznali su i njegovi neprijatelji. Ova bitka se izdvaja i po mudrom i hrabrom komandovanju njenih oficira, po ulozi serdara Janka Vukotića, ali i junaštvu i vojničkoj vještini brigadira Miloša Medenice, komandanta Kolašinske brigade“, rekao je Đukanović.
On smatra da je pobjeda na Mojkovcu još veća ako se imaju u vidu okolnosti u kojima je izvojevana.
„I posljednji crnogorski vojnik na Mojkovcu znao je da se približava kraj nezavisnosti Crne Gore i da je samo pitanje dana kada će pasti Cetinje i crnogorska vojska biti primorana da položi oružje. Znalo se da će i Crna Gora neminovno doživjeti tu sudbinu koja je već snašla višestruko veću Srbiju. Ipak, crnogorski branioci ni u takvim okolnostima nijesu klonuli duhom“, kazao je Đukanović.
On je podsjetio da je, upravo dok je trajala Mojkovačka bitka, u Medovskom zalivu 6. januara 1916. godine potopljen parobrod „Brindizi“, koji je prevozio oko 500 iseljenika dobrovoljaca koji su krenuli iz Amerike i Kanade da brane Crnu Goru.
„Medovski dobrovoljci i mojkovački heroji su svetionici patriotizma i odanosti svojoj domovini, kojima se dive pokoljenja“, poručio je Đukanović.
On je rekao da je istorijska sudbina htjela i da se slavnom Mojkovačkom pobjedom okonča znamenita epoha Crne Gore pod vladavinom velikih Petrovića-Njegoša.
„Uslijedile su tri godine okupacije i državno poništavanje Crne Gore na nelegitimnoj Podgoričkoj skupštini. U novostvorenoj državi, u koju je utopljena Crna Gora, njene istorijske zasluge, posebno časna i junačka uloga u Prvom svjetskom ratu, umjesto da budu priznate i vrednovane, postale su predmetom osporavanja i nipodaštavanja“, saopštio je Đukanović.
On je kazao da su u javnom životu plasirane neistine koje su služile diskreditovanju uloge crnogorskog vladara, njegove vlade i crnogorske vojske u Prvom svjetskom ratu.
„Umjesto priznanja uslijedile su optužbe, a umjesto zahvalnosti Crnogorcima za žrtve u Mojkovačkoj bici, došlo je do njihovog minimiziranja i prećutkivanja, završno sa zvaničnim istoriografskim krivotvorenjem. U ovih bezmalo sto godina doživjeli smo gotovo biblijska iskušenja, svakojake raskole i političke pritiske, potiranje crnogorskog identiteta. Ali smo opstali. Crnogorska ideja, ideja samosvojne i slobodne Crne Gore, nadživjela je njene neprijatelje“, kazao je Đukanović.
On je poručio da je Crna Gora živa, nikad evropskija, nikad obrazovanija, nikad stabilnija i prosperitetnija, uvažena od susjeda i cijelog demokratskog svijeta.
„Na sreću, Crna Gora je opet slobodna i svoja. Na mjestu koje joj pripada, koje smo demokratskom voljom, mudrošću i samoprijegornim radom sami izborili. U njoj je stasala generacija koja se ne ustručava da pokaže da zna svoj put. Koja nema osjećaj inferiornosti niti krivice zbog toga što poštuje i čuva ono što joj pripada. Koja zna da čuva postojeće i da gradi novo“, saopštio je Đukanović.
On je poručio da Crna Gora ne želi da ponavlja istorijske greške.
„Ne pristajemo na zatiranje najboljih vrijednosti istorijskog i savremenog trajanja Crne Gore. Ne dozvoljavamo rušenje naše države, sa punom sviješću da mnogo toga u njoj treba mijenjati nabolje. Naša sopstvena istorija nas je naučila da se na nesreći, mržnji i podjelama ništa dobro ne može stvoriti“, saopštio je Đukanović.
On je rekao da je danas Crna Gora faktor stabilnosti na Balkanu, zemlja kojoj je upućen poziv za članstvo u NATO, i koja uspješno vodi pregovore za članstvo u EU.
„Prije nepunih deset godina smo odlučnošću i političkom umješnošću obnovili državu i obezbijedili pravo da sami odlučujemo o svojoj sudbini“, poručio je Đukanović.
Savremena i nezavisna Crna Gora je, kako je saopštio, odlučna da gradi moderno evropsko društvo na crnogorskom tlu, i da sačuva ono što je najvrednije.
„Jedan od čvrstih istorijskih oslonaca na kojima danas počiva je nesumnjivo i Mojkovačka bitka“, zaključio je Đukanović.
Bonus video:
