U četiri od ukupno deset uzoraka kose građana Pljevalja pronađene su povišene vrijednosti koncetracije teških metala - kadmijuma i olova, izuzetno opasnih po zdravlje ljudi. To je pokazala analiza obavljena u laboratoriji Državnog instituta za veterinu iz Praga, u okviru istraživaja NVO Grin Houm i organizacije Arnika iz Češke.
Riječ je o oglednom istraživanju o količinama teških metala koji se nalaze u životoj sredini na području Pljevalja, a prikupljeni su uzorci zemljišta, vodnih sedimenata, hrane i ljudske kose. Osim sakupljanja uzoraka na teritoriji Pljevalja, uzeti su uzorci iz okoline Pive koji su služili kao uporedni podaci.
"Prema podacima Američke agencije za zaštitu životne sredine, koncentracija kadmijuma iznad 0,2 mikrograma po kilogramu i olova iznad dva mikrograma po kilogramu se povezuje sa negativnim efektima po zdravlje. Istraživanje i uzorkovanje u laboratoriji Državnog Instituta za veterinu u pokazalo je da je kadmijuma bilo 0,32 mikrograma, a olova 3,31 mikrograma”, pojasnio je koordinator projekta u Grin Houmu Nikola Ninković.
Hronična izloženost kadmijumu, kako je naveo, može dovesti do otkazivanja bubrega, umanjene mineralizacije kostiju i smanjenog kapaciteta pluća. Veća izloženost olovu utiče na endokrine žlijezde, reproduktivne hormone, mozak, uzrokuje anemiju, grčeve i oštećenje bubrega. Kod djece, izloženost olovu može umanjiti mentalne sposobnosti, smanjiti rast i dovesti do gubitka apetita i povraćanja.
Ninković je istakao da je u vodnim sedimentima iz okoline deponije “Maljevac” otkriveno povećano prisustvo hroma i arsena.
"Hrom može izazvati bolove u ušima i grlu, poteškoće sa gutanjem, jake bolove u predjelu stomaka, hladnoću ekstremiteta, žutilo kože i očiju. Simptomi trovanja aresenom izazivaju povraćaje i bol u trbuhu, dok dugotrajna izloženost arsenu putem vode za piće uzrokuje rak kože, pluća, mokraćne bešike i bubrega”.
Pored svih čestica dobijenih sagorijevanjem uglja štetnih po zdravlje i životnu sredinu, kako je naveo Ninković, Pljevaljaci zapravo ne znaju šta se sve nalazi u vazduhu i hrani koju jedu:
"Osim toga, ne znaju ni kakve uticaje to može imati po njihovo zdravlje. Istraživanje 'Grin Houma' ukazuje na to da opterećenje teškim metalima postoji, uprkos tvrdnjama zagađivača”.
On je podsjetio da stručne službe zdravstvenih institucija iz Pljevalja već godinama ukazuju na zabrinjavajući uticaj zagađenja na zdravlje ljudi, a naročito na porast broja respiratornih oboljenja, pogotovo izraženih kod djece.
“Podaci Higijensko-epidemiološke službe pokazuju ogroman rast bolesti sistema za disanje, kao i to da je u periodu od 2010. do 2012. godine zabilježeno 21.209 slučajeva obolijevanja od ovih bolesti. Svi dostupni podaci ukazuju da se broj oboljenja konstantno povećava, dok se broj stanovnika intezivno smanjuje. U Pljevljima je prema popisu iz 2003. godine broj stanovnika iznosio 35.806, dok je prema popisu iz 2011. iznosio 30.786. Ova brojka najbolje prikazuje stvarno stanje u Pljevljima i koliko nadležne institucije vode brigu o zdravlju stanovnika ovog grada”.
Ninković je ocijenio da je neophdno raditi i analize uticaja teških metala na zdravlje stanovnika, pored monitoringa vazduha i zemljišta koje se sprovodi, kako bi se dobila cjelokupna slika stanja.
Našli i živu u vrijednostima blizu maksimalno dozvoljenih
Ninković je saopštio da je u dva uzorka kose nađena vrijednost žive blizu maksimalno dozvoljene. Sagorijevanje uglja je drugi najveći izvor emisija žive u svijetu, pri čemu lignit sadrži dva puta više žive od ostalih vrsta uglja.
“U Crnoj Gori skoro sva količina žive dolazi iz 'Termoelektrane'”, kazao je Ninković.
Živa je, upozorio je, vrlo štetna, prije svega za djecu, s obzirom na to da je toksična za mozak i nervni sistem u razvoju. Osim toga, udisanje isparenja žive može da izazove simptome kao što su drhtanje, nesanica, gubitak memorije, neuromuskularne promjene i glavobolje...
Bonus video:
