Dani drenjina, dvodnevna privredno-turistička manifestacija koju organizuje istoimena nevladina organizacija iz Nikšića, okupila je dvadesetak izlagača, među kojima su bili i gosti iz Drvara.
Jovanka Sabljić iz Drvara se, zajedno sa roditeljima, drenjinama bavi petnaestak godina, a zadnjih pet, kako je kazala, proizvodnju su podigli na malo veći nivo.
„Imamo prodaju i putem interneta. Godišnje napravimo oko stotinu litara rakije, tu je i liker, pekmez, džem, slatko. Asortiman smo proširili tako da pored drenjina imamo i aroniju, grožđe, tako da nam je trpeza po pitanju domaćih proizvoda jako raznovrsna“, kazala je Sabljićeva koja planira da magistarskom tezom pokaže da se od drenjina može živjeti.
„Diplomirala sam ekonomiju, a tema magistarskog je 'Proizvodnja i prerada domaćih proizvoda od drenjina'. To je više projekat kojim želim da dokažem da jedna mala sredina poput Drvara može da ovo dovede do tog nivoa da se od toga može lijepo živjeti“, kazala je Sabljićeva.
Štand koji je privukao posebnu pažnju posjetilaca bio je onaj sa natpisom „Navalite sa svih strana, proizvodi iz Banjana“. Glavni „krivci“ za pomenuti štand je devet učenika sedmog razreda Osnovne škole „Rade Perović“ iz Velimlja, kojima je pomoglo još nekoliko drugara iz škole. Na njihovom štandu pored proizvoda od drenjina, bilo je i kolača, priganica, palačinki...
Iako su im pomagali roditelji mališani iz Velimlja znaju dosta toga sami da naprave. Tako Kristina Eraković ima 12 godina, a već zna da sprema priganice, kolače. Njen drug Maksim Matović, koji priznaje da ga je ujna naučila da sprema kolače, palačinke, liker i sok od drenjina.
„Imamo vanjski WC i riješili smo da od novca koji prikupimo napravimo mokri čvor u školi. Uprava škole je podržala našu ideju i rekli su da će nam pomoći da realizujemo ideju“, kazao je Maksim.
Slobodan Bato Mirjačić, organizator manifestacije, kazao je da je priča o drenjinama počela da se širi kako po Crnoj Gori, tako i u regionu i pozvao građane da se što više okrenu tom „božanskom voću“.
„Prije desetak dana jednoj ženi iz Podgorice sam ispasirao 1650 kilograma drnjina. Rekla mi je da su te drenjine potrebne ljekaru koji dolazi iz Indije za spravljenje ljekova. Dolaze iz Indije da nam prodaju pamet o drenjinama, a mi kojima je ona na dohvat ruke, ne koristimo je u dovoljnoj mjeri“, kazao je Mirjačić.
Bonus video:
