Ministar zdravlja Budimir Šegrt poručio je da taj resor neće prihvatiti inicijativu preko 200 ljekara specijalista da se odgodi usvajanje Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Zakonom, o kojem se raspravljalo u Skupštinskoj sali, predviđeno je da zaposleni ljekari više ne mogu dopunski da rade kod privatnika.
Shodno novim zakonskim rješenjima, zaposleni direktori uz saglasnost direktora mogu da rade dopunski u toj ili u drugoj javnoj zdravstvenoj ustanovi.
Prema riječima poslanika DF Branka Radulovića, ljekari su peticiju uputili, osim ministru, i premijeru, predsjedniku Ljekarske komore i Odboru za zdravstvo.
Poslanica DF Branka Bošnjak kazala je da “ljekari ne bi imali potrebu da rade dopunski, da se cijeni njihov rad”, upitavši ga “kako to da ovim zakonom zabranjujete dopunski rad u okviru svoje struke ljekarima, a Zakon o radu omogućava čak i penzionerima da rade”.
Naglasila je da će da će Zakon "sigurno pasti" na Ustavnom sudu ako se na ovaj način usvoji.
Najviše polemike u Skupštini izazvao je predlog da direktore domova zdravlja i bolnica imenuje ministar, čiji je cilj, tvrdi Šegrt, “depolitizacija upravljačke strukture”.
Nezavisni poslanik Dritan Abazović rekao je da će ministar uvijek izabrati “svog kandidata ili favorita” i da su “DPS i SPD podijelili bolnice kao feudalni plijen”.
I poslanik DEMOS-a Goran Danilović tvrdi da ta partija neće podržati da ministar imenuje direktore bolnica i domova zdravlja “jer se radi o zloupotrebi ovlašćenja”.
Pojasnio je da je nedopustivo da ministar preko Vlade imenuje direktore bez javnog kokursa.
Bošnjak je istakla da je “strašno licemjerno” da “poznati ljekari” sankcionišu nezakonito davanje bolovanja, “a njihovi članovi užih familija su godinama na bolovanju”
Poslanik Pozitivne Srđan Perić rekao je da “nemaju ništa protiv da ministar preduzme odgovornost za izbor direktora na lokalnom i državnom nivou”, naglasivši da su itekako “protiv toga da se ljudi biraju bez javnog konkursa”.
Raspravljalo se i o zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju, kojim izabrani doktori mogu da odobre bolovanje najduže do 10 dana.
Bošnjak je istakla da je “strašno licemjerno” da “poznati ljekari” sankcionišu nezakonito davanje bolovanja, “a njihovi članovi užih familija su godinama na bolovanju”.
“Nemojte da budete selektivno principijelni, svuda postoje zaštićeni medvjedi...”, naglasila je.
Iz 15 nevladinih organizacija ocijenili su da se Prijedlogom zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju nastavlja diskriminacija trudnica.
Predlogom je predviđeno da se iznos za refundaciju isplaćene naknade zarade za vrijeme bolovanja zbog održavanja trudnoće ograničava na iznos prosječne zarade zaposlenog u Crnoj Gori u prethodnoj godini.
“Pozivamo nadležne da zbog zloupotreba jednog dijela poslodavaca ne ukidaju pravo svima, već da pronađu drugačije načine kontrole i sankcionisanja propisane zakonima”, saopšteno je.
Bonus video:
