Crna Gora se olako odrekla starih, autohtonih sjemena, loza i voća, a bez sopstvene hrane ne može biti ne samo ekološke, nego uopšte države, ocijenio je predsjednik Instituta za zdravu (organsku) hranu Svetozar Radonjić.
Akcijom “Kačamak za Ginisa”, berbom autohtonih vrsta kukuruza, a povodom godišnjice proglašenja ekološke države, Institut i njegovi osnivači - “Agrovita Eco”, sa kooperantima proizvođačima zdrave hrane - Organski proizvođači u Crnoj Gori, pokušaće od danas do ponedjeljka da skrenu pažnju na taj problem.
“Crna Gora je bastion starog sjemena, starih loza, voća, ljekovitog bilja. Mukotrpnim radom uspjeli smo da spasimo stara sjemena. Dio našeg projekta koji se odvija po motom 'Može li Crna Gora biti ozbiljna ekološka država' je potprojekat 'stari crnogorski paradajz', a njegov cilj je da istjeramo 'plastični' paradajz iz naših kuća”, kazao je Radonjić.
On je pojasnio da su do sada uspjeli da spasu dvije vrste paradajza koji će biti prezentovani na sajmu u “Gintašu”:
“Jedan se se nekada zvao grbaljski, bjelopavlićki ili mrkojevićki, a sada se zove 'čudo Crne Gore', jer teži oko kilogram i rađa oko 10 kilograma po struku. Kod nas megamarketi neće da ga prime, svi hoteli hoće ove tvrde paradajze, nezrele, neukusne kojima se ukus popravlja sa mnogo soli. Paradajz koji stiže iz inostranstva je zelen, a zna se da zeleni paradajz nosi u sebi jedan od najjačih likozida, koji je praktično otrov. A mi smo ga posadili u Ukrajini, gdje je postao hit i tamo naši partneri već imaju na 400 kvadrata 10.000 eura profita. Pored te vrste, prezentovaćemo i 'crnogorski rubin', paradjz koji teži svega oko desetak grama”.
Radonjić je ocijenio da je najvažniji projekat i najveći dosadašnji uspjeh Instituta spasavanje dvije stare vrste kukuruza, posebno “kolomboća”, koji je majka svih kukuruza:
“Kolumbo je kukuruz u Evropu donio 1500. godine, a već se, prema zvaničnim podacima, 1515. sijao u Bjelopavlićima. Od kolomboća je spontanom selekcijom nastao vrhunski kukuruz i 20. septembra u Zeti, na imanju porodice Čelebić, organizovaćemo berbu tog kukuruza koji će biti korišten samo za sjeme. Dan ranije, imaćemo berbu kukuruza 'zor bjelopavlićki' u Frutku. Da bi tome dali značaj, planiramo da u dane vikenda kačamak bude prisutan u svakoj crnogorskoj kući”.
Tokom manifestacije, koja će trajati do ponedjeljka, biće organizovana prezentacija hljebova i proizvoda zdrave hrane.
Samo domaće da se prodaje na pijacama
Radonjić je ocijenio da bi na pijacama trebalo da se prodaju samo proizvodi iz Crne Gore, a hrana iz uvoza negdje drugo.
“Nama je najveći problem birokratija. Oni su zauzeli busije i ne izlazi im se na njive... Crna Gora je zemlja sa sa najviše neobrađenih površina po glavi stanovnika u Evropi, a zemljište je nezagađeno. Pojopriveda može da zaposli trećinu stanovnika i možemo da obezbijedimo potpune količine za naše stanovnike. Možemo da proizvedemo 50 odsto svojih potreba u pšenici, raži, ječmu i heljdi, a u kukuruzu 100 odsto”.
S kačamakom će pokušati da uđu u Ginisovu knjigu rekorda
Radonjić je istakao da su pokušali da uđu u Ginisovu knjigu rekorda sa kačamakom i da je ideja da bude prisutan u svakoj školi, vrtiću i studentskoj menzi u Podgorici.
“U nedjelju od 12 do 14 u poslovnom centru 'Agrovita' svi posjetioci će moći da probaju kačamak i da ga ponesu kući. Došli smo na ideju da konkurišemo za Ginisovu knjigu rekorda. Oni su to svesrdno prihvatili, međutim Nacionalna turistička organizacija je predložila da stane iza tog projekta, ali ljetos nisu stigli i ja očekujem da oni to prihvate kao jednu vrstu promocije turizma. Pokušaćemo da oborimo naš prethodni rekord, kada smo napravili 300 kilograma kačamaka”.
On je podsjetio da su Crnogorci jedini narod kojima je do prije nekoliko decenija osnovni obrok bio kačamak:
“Razlog su upravo ta kvalitetna sjemena koja smo imali”.
Galerija
Bonus video:
