"Kontradiktornost u odgovorima i velike nepoznanice o tome šta država Albanija tačno planira na Cijevni, trebale bi biti dovoljan razlog da crnogorske institucije pokrenu inicijativu za uključivanje u proces prekograničnog uticaja na životnu sredinu, shodno ESPOO konvenciji čije su potpisnice i Crna Gora i Albanija, saopštila je Ksenija Medenica iz CZIP-a.
"Odgovori na pitanja koje smo do sada dobili od nadležnih institucija iz susjedne Albanije, nejasni su i oprečni. Naime, informacije jednih izvora impliciraju na to da predmetne mHE nisu dobile neophodne dozvole a sa druge strane crnogorskoj javnosti je saopšteno da ne postoje prekogranični uticaji te da samim tim nije bilo potrebno uključivati našu javnost", poručuje ona.
Već sada je jasno, dodaje Medenica, da se države potpisnice ne mogu usaglasiti oko toga da li bi moglo biti značajnih negativnih posljedica preko granica, te se očekuje da država Crna Gora to pitanje uputi istražnoj komisiji koja se u ovakvim slučajevima formira sa ciljem da neutralno sprovede javnu raspravu i izrazi svoj stav o tome u kojem stepenu će predmetni projekti uticati na životnu sredinu.
"Imajući u vidu da je kanjon Cijevne Emerald stanište, a samim tim i jedan od kandidata za buduće Natura 2000 zaštićeno područje, te da je u Crnoj Gori kanjon proglašen spomenikom prirode (III IUCN kategorija), posebno zabrinjava činjenica da ni nakon mjesec dana od saznanja da je rijeka Cijevna devastirana u svom gornjem toku, crnogorske nadležne institucije nisu uradile gotovo ništa kako bi sačuvali ovu rijeku zaštićenu i na nacionalnom i na međunarodnom nivou. Ne samo da nisu preduzete potrebne mjere već je građanima pokazana velika nezainteresovanost za rješavanje problema", zaključuje se u saopštenju koordinatorke projekata u CZIP-u, Ksenije Medecice.
Bonus video:
