Crna Gora je u potpunosti ispunila obavezu uništenja zaliha kasetne municije i ulaže neophodne napore na istraživanju terena i čišenju kontaminiranih djelova teritorije, poručio je generalni direktor za multilateralne poslove i regionalnu saradnju Milorad Šćepanović.
Šćepanović učestvuje na Prvoj preglednoj konferenciji Konvencije o kasetnoj municiji, koja se održava od 7. do 11. septembra u Dubrovniku, a kojom predsjedava hrvatski premijer Zoran Milanović, uz učešće visokih zvaničnika država članica, potpisnika i posmatrača, kao i predstavnika civilnog društva, regionalnih i međunarodnih organizacija.
„Šćepanović je istakao da Crna Gora na liniji težnje ka punoj implementaciji svih međunarodnopravnih instrumenata koji regulišu oblast razoružanja i humanitarna pitanja, od samog početka aktivno participira u naporima međunarodne zajednice da ova vrsta municije bude ograničena i zabranjena“, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija.
On je podsjetio da je Crna Gora u potpunosti ispunila obavezu uništenja zaliha kasetne municije i da ulaže neophodne napore na istraživanju terena i čišenju kontaminiranih djelova teritorije.
„Ujedno, iskazao je spremnost za ostvarivanje tješnje međunarodne saradnje, na globalnom i regionalnom nivou, u cilju ostvarivanja zajedničkih ciljeva obuhvaćenih Konvencijom“, kaže se u saopštenju.
Prva pregledna konferencija država članica predstavlja priliku za reviziju ostvarenih rezultata u prvom petogodišnjem periodu primjene i identifikaciju budućih izazova na putu ka potpunoj eliminaciji kasetne municije.
„U tom smislu, naglašena je neophodnost univerzalizacije Konvencije i aktivnijeg pristupa svih država članica u oblasti uništenja zaliha, dekontaminacije terena i pružanja podrške žrtvama“, rekli su iz Ministarstva.
Konvencija o kasetnoj municiji je stupila na snagu 1. avgusta 2010. godine i predstavlja jedinstveni međunarodni humanitarno pravni instrument usmjeren na zabranu korišćenja, proizvodnje, skladištenja i transfera kasetne municije, u cilju smanjenja i eliminacije posljedica i nehumanih stradanja i patnji civilnog stanovništva.
Konvencija danas broji 108 potpisnica i 95 država članica.
Bonus video:
