Knjiga Hronika zločina (1991 – 2001) poslanika Rifata Rastodera poziv je na suočavanje sa prošlošću i pokazuje da se protiv smrti i zaborava valja boriti sjećanjem, a protiv zločina brigom za svakog čovjeka, ocijenili su recezenti.
Hronika zločina, koja govori o dešavanjima sa elementima zločina počinjenim u Crnoj Gori ili drugdje u njeno ime tokom perioda posljednje jugoslovenske ratne drame, javno će biti predstavljenja tokom prve polovina septembra.
Hroniku, čiji je izdavač Forum Bošnjaka Crne Gore, čini pet tematskih cjelina, hronika po danima i godinama dešavanja, autorov doživljaj događaja, uzroci i posljedice, informativni pregled formalnopravnih ishoda, kao i najvažnije sudske spise devet najizrazitijih i formalno-pravno tretiranih slučajeva.
U knjizi su obrađeni slučajevi Morinj, ubistvo porodice Klapuh, deportacija izbjeglica, tortura nad stanovnicima Bukovice, terorizam u Pljevljima, napad na kombi sa radnicima, Štrpci, suđenje čelnicima i aktivistima SDA i Kaluđerski laz.
Autor podsjeća da je devedesetih započeo zapisivanje svakodnevlja i prikupljanje dokumentacije, „u trenucima nemoći i čiste potrebe da, makar sebi pomognem u razumijevanju i podnošenju zaumlja koje je iz dana u dan, prijetilo potopom svega što je ljudsko i civilizacijsko“.
Zato je, kako je objasnio Rastoder, tada bio među utemeljivačima antiratnog pokreta Saveza reformskih snaga Jugoslavije za Crnu Goru i Socijalističke partije, kasnije Socijaldemokratske partije Crne Gore.
"Sa svom moralnom i drugom odgovornošću mogu tvrditi da su i svaka informacija i svaki događaj prikupljeni i prezentirani u dobroj namjeri - da pamtimo i nikada više ne dopustimo ponavljanje zla s kojim je obilovala i posljednja jugoslovenska drama u kojoj smo svi, na neki način, bili žrtve", poručio je Rastoder.
Recezent Čedomir Bogićević navodi da je knjiga Rastodera veliki spomenik žrtvama.
"Knjiga Hronika zločina, Rifata Rastodera, velika je retrospektiva burnih istorijskih događaja na razmeđi vjekova, veliko i potresno svjedočanstvo o fenomenima velikih zločina koji potiru čovjeka kao ljudsko biće i postavljaju pitanje: da li se čovjek i dalje nalazi u predvorju predistorije, nemogućnošću da socijalnim intelektom nadvlada prirodni atavizam i zbog čega u ljudskom srcu ima više mržnje nego ljubavi", ocijenio je on.
Bogićević smatra da je Rastoder priredio ljetopis zločinima i njegovim akterima, povijesno- pravnu, socijalno-političku, kulturno-prosvjetitelju i političko-filozofsku ontologiju.
Profesor Sait Šabotić u recenziji je napisao da se radi o izazovnoj, nesvakidašnjoj, korisnoj i dobroj knjizi.
"Njen sadržaj neminovno otkriva i onu drugu stranu, zbog koje se može reći da je to knjiga patnje, knjiga bola, knjiga tuge, knjiga opomene i knjiga pouke. Ona je poziv na suočavanje sa prošlošću, onom bliskom, koja je gorka, ali sa kojom se, uprkos svemu, valja suočiti ukoliko se želi otrežnjenje“, ocijenio je on.
Prema njegovim riječima, koliko god da slika jedno zaumlje, to je knjiga koja neće dozvoliti da se, iako u prvom planu govori o zločinu, prizove zločin.
"Naprotiv, ona, poput ljekarske terapije želi nešto sasvim drugo, da ponudi nauk, da se slično nikada više ne ponovi", kazao je Šabotić.
Bonus video:
