Umjesto da dostavi informaciju o tome ko je u posljednje tri godine dobijao državne stanove i kredite, Uprava za imovinu, koja se stara o cjelokupnoj državnoj imovini, zatražila je od novinarke “Vijesti” da joj dostavi spisak javnih funkcionera koji su u tom periodu riješili stambene probleme.
Tako je Uprava razumjela primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji obavezuje državne institucije da podatke u vlasništu državnih organa učini dostupnim javnosti.
U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan prava javnosti da zna, koji je ustanovljen 2002, a čiji je cilj da se promoviše pravo na slobodan pristup informacijama, kao jedno od osnovnih ljudskih prava, i da se podstaknu građani da ga koriste, a vlasti na bolju transparentnost u radu.
Dio sudija, tužilaca, kao i vladinih zvaničnika dobio je stanove ili stambene kredite od Vlade, o čemu su “Vijesti” ranije pisale na osnovu nezvaničnih saznanja. Od UPI smo zatim po Zakonu o slobodnom pristupu tražili informacije o tome ko su funkcioneri i kopije ugovora, jer javno nikada nije objavljen spisak, niti su poznati kriterijumu podjele stanova.
UPI, na čijem je čelu direktor Blažo Šaranović, je međutim zatražila da se zahtjev ispravi tako što bi se dostavila imena osoba za koje se informacije traže. Nakon toga, odbacili su zahtjev za SPI, jer “Vijesti” nijesu mogle dostaviti podatke koje su tražile od Uprave za imovinu.
18 ministarstava u Vladi krši bar neku od obaveza iz Zakona o slobodnom pristupu informacijama, rekao je Vuk Janković
Povodom svjetskog dana prava javnosti da zna, MANS je juče objavio da se javne informacije uglavnom ne objavljuju proaktivno, da institucije sve češće kriju podatke, da je izraženo ćutanje administracije. Agencija za zaštitu ličnih podataka i SPI selektivno odlučuje po žalbama, institucije ne poštuju sudske presude, neke su od zamjerki koordinatora Pravnog programa MANS-a Vuka Jankovića.
On je na pres konferenciji rekao da najviše informacija na svojim sajtovima objavljuju ministarstva pravde, rada i socijalnog staranja, održivog razvoja i turizma, nauke. “Najlošije rangirana su ministarstva zdravlja, ekonomije, unutrašnjih poslova i saobraćaja i pomorstva”, kazao je Janković na konfereniji za novinare. On je dodao da su to ujedno i ministarstva koja imaju veoma loše sajtove u smislu njihove preglednosti i dostupnosti informacija, navodeći da je to nedopustivo, jer se radi o ministarstvima koja pokrivaju višemilionske budžete na nivou godine.
Direktorica MANS-A Vanja Ćalović Marković juče je pozvala Vladu da formira radnu grupu koja će raditi na izmjena Zakona, jer, kako je rekla, da se to ne uradi ne postoji nijedan razlog osim nedostatak političke volje i pokušaj da se sakrije i zataška korupcija za koju je ovaj zakon ključan.
I CGO smatra da Crna Gora dočekuje još jedan Međunarodni dan prava javnosti sa ograničenim dometima u oblasti dostupnosti podataka i lošijim zakonodavnim okvirom od onog koji je bio polazna tačka.
“Proces demokratizacije društva zahtijeva i otvaranje institucija prema javnosti kako bi se na taj način dodatno uticalo i na jačanje njihove odgovornosti. Međutim,otvaranje institucija prema javnosti u Crnoj Gori ide tempom „jedan korak naprijed, tri koraka nazad“, a posebno se negativni trendovi bilježe u posljednjih godinu i po. Tome su doprinijele izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu infromacijama koje su značajno unazadile inače skromne pomake u ovoj oblasti. Naime, tim izmjenama i dopunama Zakona data je sloboda diskrecionog odlučivanja organima u označavanju dokumenata poslovnom ili poreskom tajnom, bez predviđanja roka u kojem ističu razlozi za ograničavanje pristupa informacijama”, navela je Mira Popović (CGO) u saopštenju.
Vlada više ne da podatke o budžetu, krije i o autoputu
“Nova praksa je da su i podaci o isplatama iz državnog budžeta tajni, odnosno javne finansije. U izbornom periodu u državi koja se suočila sa aferom Snimak, ne možemo da dobijemo osnovne informacije o isplatama iz budžeta, a Agencija o tim slučajevima uopšte ne odlučuje, već čeka da zaboravimo da smo te informacije ikada tražili”, rekla je Ćalović Marković.
Ona je rekla i da su finansijske informacije o izgradnji autoputa tajne, osim onih osnovnih koje povremeno daju ministarstva.
“Vlada je još prije tri godine znala da ćemo morati dodatno da platimo petlju i tri dodatne stvari”, dodala je Ćalović Marković.
Ona je navela da su kompanije koje rade na tom projektu i koje značajan dio novca dobijaju iz kredita, oslobođene plaćanja poreza, akciza i da imaju razne subvencije. “Konkretni podaci koja firma je i za šta oslobođena ni u kojem slučaju ne mogu da se dobiju, jer Vlada smatra da su takvi podaci o finansijama njena intelektualna svojina”, kazala je Ćalović Marković.
Bonus video:
