Vlade Crne Gore i Albanije potpisale su ljetos Okvirni sporazum o upravljanju prekograničnim vodama, ali taj dokument nije doprinio boljoj komunikaciji dviju država, kad je u pitanju izgradnja malih hidroelektrana (mHE) na albanskom dijelu rijeke Cijevne.
Iz crnogorske Vlade “Vijestima” su ranije kazali da nisu ni zvanično, ni nezvanično, tokom te zajedničke ljetošnje sjednice sa albanskim kolegama, razgovarali o gradnji mHE na albanskom dijelu Cijevne.
Iz albanskog Ministarstva za infrastrukturu i energiju medijima je rečeno da izgradnja mHE na Cijevni u toj državi ne utiče na njen vodotok u Crnoj Gori, te da stoga nisu smatrali da je neophodno da o radovima obavijeste nadležne crnogorske organe. Istakli su i da za mHE na Cijevni imaju nekoliko zahtjeva, te kazali i da nisu izdali nijednu dozvolu.
Prema dokumentima u koje su “Vijesti” imale uvid, potpredsjednici dviju vlada Milutin Simović i Senida Mesi su 3. jula u Skadru potpisali Sporazum u oblasti upravljanja vodnim resursima.
“U pitanju su aktivnosti na očuvanju kvaliteta voda, zaštite od poplava, uređivanja i održavanja vodotoka, intenzivnije razmjene informacija i pronalaženja fondova za finansiranje ovih aktivnosti...
Implementacija će zahtijevati zajedničko djelovanje dviju država, zajedničke infrastrukturne radove na zaštiti od poplava i nesmetanom protoku prekograničnih vodotoka...”, stoji u izvještaju nakon zajedničke sjednice.
Prema sporazumu, vode od zajedničkog interesa su Skadarsko jezero, Drim, Bojana, Grnčar i Cijevna.
Iz resora Milutina Simovića potvrdili su da je sporazum potpisan.
“Ministarstvo održivog razvoja i turizma je u skladu sa procedurama ESPOO Konvencije, uputilo zvaničan zahtjev ka Vladi Albanije o dostavljanju svih neophodnih informacija o aktivnostima koje se sprovode na prekograničnom vodotoku Cijevne. Od kolega iz Albanije očekujemo zvaničan odgovor, nakon čega ćemo se dalje odrediti o ovom slučaju. Kada su u pitanju prekogranični vodotoci, najboljem modelu upravljanja potrebno je pristupiti dijalogom, u skladu sa međunarodnim propisima, i dosadašnjim iskustvima i najboljim praksama zemalja koje su prolazile kroz proces usaglašavanja standarda na upravljanju prekograničnim vodotocima”, poručili su iz Simovićevog resora.
Iako u Crnoj Gori navode medija nazivaju spekulacijama, a albanska Vlada ih prećutkuje, radovi na albanskom dijelu Cijevne su u toku i u to se, na terenu, uvjerila i novinarska ekipa “Vijesti”.
U Okvirnom sporazumu o upravljanju pregraničnim vodama države potpisnice obavezuje da se sve postojeće i buduće intervencije i aktivnosti zasnivaju na načelima prevencije, predostrožnosti, nenanošenja štete, realizacije principa „zagađivač plaća“, održivog privrednog razvoja, održivog upravljanja vodama i razumnog i pravičnog korišćenja voda, a u pogledu zaštite životne sredine-korišćenja voda na održiv način. Dokument obavezuje potpisnice i da obezbijede potpunu javnost u donošenju odluka o pitanjima koja su predmet sporazuma, da redovno i blagovremeno razmjenjuju informacije…
Sporazum države potpisnice obavezuje da saglasno postupaju u rukovanju i pogonu vodnih objekata, u koje spadaju i hidroelektrane…
Za sprovođenje sporazuma nadležna je Komisija za upravljanje vodama, koju čini 20 članova, po 10 iz obje države. Albansko-crnogorska komisija za vode postoji još od 2001, a njen sadašnji sastav objavljen je na sjednici Vlade 6. jula, tri dana nakon potpisivanja sporazuma u Albaniji…
U subotu protest “Ne Cijevnu u cijev”
Povodom najavljene izgradnje mHE na Cijevni, NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica u saradnji sa udruženjem Biciklo.me, u subotu, 20. oktobra, organizuje biciklističku vožnju, pod motom “Ne Cijevnu u cijev”.
Zainteresovani će se okupiti na Trgu nezavisnosti, u Podgorici, odakle u 11.00 sati kreće vožnja do mosta na Cijevni, na skretanju za Dinošu, gdje će biolog Vuk Iković pojasniti kakav uticaj mHE imaju na živi svijet u rijekama, a Ines Mrdović iz MANS-a govoriti o tome jesu li mHE “biznis za privilegovane”.
Bonus video:
