Crna Gora nije bezbjedna zemlja kada je u pitanju novinarska profesija, ocijenili su predstavnici medija, NVO i analitičari.
Premijer Milo Đukanović je u otvorenom pismu njemačkom poslaniku u Evropskom parlamentu Dejvidu Mekalisteru izrazio želju da Crna Gora bude klasifikovana kao “zemlja sigurnog porijekla u duhu njemačkog zakona”. Na taj način bi ljudi iz Crne Gore znatno teže dobijali azil u Njemačkoj. Đukanović je, kako prenosi “Dojče vele”, napisao kako ne vidi nijedan razlog zbog čega bi bilo koji građanin Crne Gore tražio azil u Evropskoj uniji ili nekoj drugoj zemlji.
“Da je Crna Gora bezbjedna zemlja, onda Vlada ne bi osnivala Komisiju za praćenje napada na novinare. Sam broj napada na kolege, redakcije i veliki broj nerazriješenih slučajeva govore o tome da naša država kada su mediji u pitanju nikako nije bezbjedna”, kazao je “Vijestima” predsjednik Komisije Nikola Marković.
On je naglasio da čak i relevantne međunarodne institucije kada pričaju o bezbjednosti kažu da je Crna Gora “djelimično slobodna zemlja kada su u pitanju mediji”.
Ubistvo glavnog i odgovornog urednika “Dana” Duška Jovanovića, prebijanje i bombaški napad na kuću novinara “Vijesti” Tufika Softića, fizički napad na novinarku “Vijesti” Oliveru Lakić, paljenje automobila i eksplozija ispred službenih prostorija “Vijesti”, samo su neki od primjera napada na novinare i imovinu nezavisnih medija. Da situacija bude gora, naručioci i počinioci tih djela ni nakon maratonskih istraga i sudskih postupaka nisu pronađeni ni adekvatno kažnjeni.
“Posebno razloga za brigu imaju oni koji se bave novinarskom profesijom. Ako nema rezultata u istragama u slučaju ubistva Duška Jovanovića, kao ni u istragama za napade na druge novinare, onda teško da se oni mogu osjećati bezbjedno”, kazao je Marković.
Analitičar Zlatko Vujović smatra da se u Crnoj Gori ne osjećaju bezbjedno oni koji su spremni da javno kritikuju.
On tvrdi da se građani, a posebno poslenici javne riječi ne mogu osjećati bezbjedno jer institucije ne rade svoj posao.
“Službe bezbjednosti se više bave političkim protivnicima nego organizovanim kriminalom. Teško se oteti utisku da su određeni državni tužioci pod snažnim uticajem određenih elemenata organizovanog kriminala”, kazao je on i dodao da se sa neefikasnim službama bezbjednosti, tužilaštvom koje nije sposobno da napravi makar jedan veliki slučaj protiv organizovanog kriminala, niko ne može osjećati sigurnim.
I direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac smatra da se bezbjednost novinara u posljednjih par godina značajno pogoršala, posebno kada se radi o onom dijelu koji se bavi istraživačkim novinarstvom.
“Ono što postaje karakteristično za Crnu Goru je činjenica da slobodni mediji nijesu samo na udaru od strane države i sa njome povezanih kriminalnih struktura, već sve više i upornije i pod kontinuiranom represijom državnih medija, ali i onih privatnih medija koji otvoreno simpatišu vladajući režim, ili su pod njegovom direktnom kontrolom”, kazao je Milovac.
Prema njegovim riječima dok je u prošlosti postojala “Pobjeda” i državna RTCG koje su vodile prorežimsku propagandu, ”sada imamo čitavu plejadu štampanih i elektronskih medija osnovanih i uposlenih samo sa jednim ciljem - da javnosti nametnu Vladinu verziju realnosti u kojoj se Crna Gora nalazi i naravno, da se brutalno obračunaju sa svima koji se sa njome ne slažu”.
On je ocijenio da se na taj način vještački stvara privid polarizacije medijske scene u Crnoj Gori, iako se zapravo radi o besprizornom obračunu vlasti sa onim ko se usudi da kritički promišlja i ne uzima Vladinu pogubnu državnu politiku zdravo za gotovo.
“Uprkos upozorenjima koja dolaze sa svih važnijih međunarodnih adresa kada je u pitanju sloboda medija, crnogorski režim i dalje uporno nastavlja sa zagađivanjem medijske scene i aktivno nastavlja da koristi poslušničke medije za diskreditaciju i crtanje meta nad kritičarima vlasti”, zaključio je Milovac.
HRW: Novinari rade u neprijateljskom okruženju
U posljednjem izvještaju Hjuman rajts voča (HRW) ocijenjeno je da su napadi i prijetnje novinarima i dalje na zabrinjavajućem nivou i da Vlada čini “ograničene napore na rješavanju neriješenih predmeta”.
Prema njihovim riječima “novinari na zapadnom Balkanu rade u neprijateljskom okruženju koje direktno utiče na njihovu mogućnost da rade kritički, odnosno da nezavisno izvještavaju, što je neophodno za demokratsko društvo”.
HRW u izvještaju podsjeća na slučaj fizičkog napada na novinarku “Vijesti” Oliveru Lakić i konstatuje da su vlasti identifikovale i osudile počinioca na devet mjeseci zatvora, ali da nikada nije utvrđen motiv.
”Ali još nijesu riješeni raniji napadi. Nije bilo napretka u otkrivanju paljenja automobila 'Vijesti'...Nerazriješen je i slučaj prebijanja novinara...Nema napretka kad je u pitanju ubistvo glavnog i odgovornog urednika 'Dana' Duška Jovanovića, kao ni bombaškog napada na kuću novinara 'Vijesti' Tufika Softića 2013”.
Bonus video:
