Bezbjednosne agencije u regionu sarađuju i ne postoji mogućnost da državljanin Crne Gore bude pripadnik vehabijskog pokreta, a da crnogorske bezbjednosne agencije ne budu obaviještene o tome, saopštio je ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine (BiH), Dragan Mekić.
Upitan da li među pripadnicima vehabinskog pokreta u BiH ima članova iz Crne Gore, Mekić je rekao da, među njih četiri hiljade, ima.
On je, na konferenciji za novinare, nakon sastanka ministara i direktora policije Crne Gore, Srbije i BiH u Podgorici, objasnio da ima osoba iz Srbije i Crne Gore koje su pripadale vehabijskom ekstremnom pokretu.
Mekić je naveo da postoji saradnja između bezbjednosnih agencija. „Ne postoji uopšte mogućnost da bude jedna osoba iz Crne Gore koja pripada tim radikalnim krugovima, a da mi o tome ne upoznamo crnogorske bezbjednosti agencije“.
„Bilo je određenih komunikacija između pripadnika vehabijskog pokreta koji su kao državljani Crne Gore dolazili u BiH. Mi smo ih tako evidentirali i o tome smo obavještavali crnogorsku stranu i oni predstavljaju realno prijetnju da se mogu regrutovati“, rekao je on.
Mekić je kazao da se pojavljivao niz raznih spekulacija kada je u pitanju obuka, regrutovanje i ukupan broj članova.
On je naveo da ne želi da krije nijednu stvar i činjenicu, jer će, kako je dodao, to eskalirati, samo je pitanje gdje, kad i na koji način.
Prema njegovim riječima, u medijima se pisalo da postoji oko četiri hiljade pripadnika ISIL-a i neke lokalne zajednice u kojima se vrši priprema članova ISIL-e za učešće u ratu i nekim terorističkim djelatnosti.
„To nije tačno“, poručio je Mekić, navodeći da oko 300 državljana BiH na ratištu u Siriji i Iraku, njih 50 se vratilo, a 30 ih je poginulo.
Činjenica je, kako je naveo, da ima pripadnika vehabijskih radikalnih pokreta koji praktikuju radikalan oblik religije.
„Oni predstavljaju prijetnju i mogućnost da se iz tih krugova regrutuje određeni broj ljudi koji će učestvovati na stranim ratištima ili eventualno pribjeći terorističkim aktivnostima“, objasnio je Mekić, ponavljajući da ne postoje kampovi gdje se vrši specijalistička ili bilo kakva obuka vezana za regrutovanje tih kadrova u BiH.
Upitan o tome u koliko slučajeva nerasvijetljenih ubistava koja su se dogodila na teritoriji Crne Gore pomažu crnogorskim kolegama, on je kazao da postoje određene operativne indicije da bi izvršilac tog krivičnog djela mogao da se krije u BiH, tačnije u Sarajevu.
„Iskoristićemo sve mogućnosti da tu osobu pronađemo, predamo i vratimo crnogorskim vlastima ukoliko se ona krije u kriminalnim i drugim krugovima u BiH“, poručio je Mekić.
Upitan kako napreduje istraga o napadu na premijera Srbije, Aleksandra Vučića, on je kazao su bezbjednosne agencije te države identifikovale oko 20 osoba za koje, kako je naveo Mekić, postoje čvrsti materijalni dokazi da su učestvovali u tom napadu.
„Pri kraju smo kompletne istrage tog događaja, dostavili smo cjelokupnu dokumentaciju Tužilaštvu BiH i očekujem da će ono brzo reagovati“, kazao je Mekić, dodajući da se za određeni broj osoba pretpostavlja da su sa prostora Srbije.
Crnogorski ministar unutrašnjih poslova, Raško Konjević je, na pitanje kada će biti potpisan ugovor o razgraničenju sa Kosovom, kazao da razgovori o tome napreduju dobrom dinamikom i da je potrebno vrijeme kao i u slučaju BiH.
„Za ovakvu vrstu složenih poslova kao što su međudržavna razgraničenja potrebno je vrijeme, to je ključna stvar. Te se stvari polako privode kraju“, objasnio je Konjević.
Upitan kada će početi pregovori o ugovoru o razgraničenju sa Srbijom, on je kazao da se sa kolegom iz Srbije, Nebojšom Stefanovićem saglasio da će se, u zavisnosti od dinamike rada Ministarstava, ti razgovori nastaviti.
Prema riječima Konjevića, crnogorska i srpska ekspertska grupa, dominantno iz Ministarstva unutrašnjih poslova, završile elaborat o zaprečavanju 88 sporednih puteva na granici dvije države.
„Siguran sam da ćemo naći dogovor vezano za sporazum o pograničnom prometu, jer je on izuzetno važan za građane i Srbije i Crne Gore koji žive u pograničnom području“, pojasnio je Konjević.
Stefanović je kazao da su odnosi dvije države toliko dobri da sve rješavaju dogovorom.
„Ne vjerujem da će biti nekih ozbiljnih problema“, poručio je on.
Upitan o tome da li ga plaši arbitražni skandal u vezi sa Piranskim zalivom uoči odluke o tome da li će se o Prevlaci možda odlučivati na arbitraži i ima li nekih novih detalja o Prevlaci, Konjević je kazao da je to pitanje i sve ono što je vezano sa razgraničenje sa Hrvatskom u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova.
Bonus video:
