Regionalno rangiranje fakulteta unaprijediće kvalitet obrazovanja i biti smjernica poslodavcima prilikom zapošljavanja kadrova, ocijenjeno je u razgovoru ministara prosvjete Crne Gore, Srbije i Republike Srpske (RS).
Ministri Predrag Bošković, Srđan Verbić i Dane Malešević razgovarali su danas u Podgorici o visokom obrazovanju, problemima u toj oblasti i priznavanju inostranih obrazovnih isprava.
Bošković je novinarima nakon sastanka rekao da je jedan od prepoznatih problema nostrifikacija inostranih obrazovnih isprava.
„Crna Gora, kao najmanja država u regionu sa najmanjem tržištem rada, može to najprije da osjeti i da prepozna“, kazao je Bošković.
Prema njegovim riječima, posljednjih godina jednak broj crnogorskih studenata diplomira u Crnoj Gori kao i van nje.
To, kako je naveo, ne bi bio problem, ali je poznato da postoje fakulteti na kojima se studije, koje traju četiri godine, završavaju za manje od godinu.
„Mislim da bi trebalo da izvršimo rangiranje univerziteta na prostoru bivše Jugoslavije, i da to bude jedan od ključnih kriterijuma za poslodavce, i državu kao najvećeg poslodavca, prilikom zapošljavanje“, kazao je Bošković.
Na sastanku je ocijenjeno da treba uspostaviti redovnu komunikaciju između ministarstava, i da saradnja u oblasti obrazovanja treba da bude za primjer.
„Zbog nedostatka te saradnje su se i iskristalisali problemi da pojedini univerziteti u svim državama bivše Jugoslavije štancuju diplome bez kvaliteta znanja. To je veliki trošak za državu, jer je neznanje najveća cijena koju ona može da plati“, rekao je Bošković.
On je ocijenio da je današnji sastanak „izlaz iz tog tunela koji stvara ogromne probleme na obrazovnom tržištu, kada je u pitanju čitav region“
Na pitanje novinara da li će se Ministarstvo baviti „sumnjivim“ diplomama, on je rekao da su prepoznali taj problem, ali da su „više usmjereni ka budućnosti“.
„Prepoznali smo određeni broj fakulteta sa kojih dolazi veći broj diploma nego što je to normalno. Ali, zakone Crne Gore i međunarodne sporazume koje je ona potpisala moramo poštovati. U svakom slučaju, više smo usmjereni ka budućnosti, nego na ono što je bilo“, naveo je Bošković.
On je rekao da su mjere koje se mogu preduzeti u tom smislu veoma ograničene.
„U svakom slučaju, bavićemo se i tim pitanjem. Nije to zaokružena priča, samo da pokušamo naći zakonska rješenja koja se mogu primijeniti. Jer, svi su ti fakulteti akreditovani u domaćem zakonodavstvu, a mi smo, zbog Lisabonske konvencije, obavezni da nostrifikujemo te diplome“, precizirao je Bošković.
Verbić: Okvir za regionalno priznavanje kvalifikacija
Njegov kolega iz Srbije kazao je da postoji zajednička zabrinutost za kvalitet visokog obrazovanja u regionu, ali i zajedničke ideje kako da se taj kvalitet unaprijedi.
„Imamo u izgledu početak rada jedne međunarodne organizacije sa sjedištem u Beogradu, čiji bi cilj bio, prije svega, unaprjeđenje kvaliteta obrazovanja u jugoistočnoj Evropi“, kazao je Verbić.
Kako je naveo, jedan od načina tog unaprjeđivanja je rang lista studijskih programa u regionu, gdje bi bilo vrlo jasno koji je program kvalitetniji od drugih.
„Važno je da studenti, prije nego što upišu fakultet, znaju šta će sa tom diplomom moći i šta će naučiti na tom fakultetu, a za poslodavce je jako važno da znaju koga zapošljavaju“, pojasnio je Verbić.
On je kazao da je sljedeći korak pravljenje okvira za regionalno priznavanje kvalifikacija.
„Svaka od naših zemalja pravi svoj nacionalni okvir kvalifikacija, i gledamo da bude što više usklađen sa evropskim, ali taj proces je dug i zahtjevan. Prije nego što usaglasimo sve sa evropskim okvirom, možemo da napravimo sistem kako međusobno priznajemo kvalifikacije u regionu, i to nam je neophodno, ako ni zbog čega drugog, ono zbog niske jezičke barijere“, naveo je Verbić.
Malešević je kazao da se kvalitet obrazovanja odražava na cjelokupnu privredu, ali i na druge djelatnosti.
„Treba da tražimo što brža rješenja, jer kvalitet obrazovanja nije nešto što može još dugo čekati“, smatra Malešević.
Prema njegovim riječima, kvalitet obrazovanja, ovakav kakav trenutno jeste, odraziće se negativno u budućnosti, „i dugo ćemo ispaštati to što smo napravili propuste u nekom vremenskom razdoblju“.
Malešević smatra da su i rangiranje i regionalni kvalifikacioni okvir samo neke od metodologija kojima se može poboljšati kvalitet obrazovanja.
„Moramo tražiti i neka brža rješenja koja ćemo primijeniti, da nam se ne bi dešavala poplava raznoraznih diplomaca sa privatnih fakulteta i univerziteta, koji se lako zapošljavaju, uglavnom u vanprivredi, pri čemu mislim na organe upravljanja na lokalnom i državnom nivou“, naveo je on.
Kako je kazao, primjenom tih rješenja neki fakulteti i univerziteti biće prinuđeni ili da poprave kvalitet, ili da završe sa radom.
„Mi obrazovanje moramo posmatrati kao potrebu društva, a ne kao način za brzo sticanje kapitala“, poručio je Malešević.
Bonus video:
