Vlada treba na adekvatan način da definiše procenat iz budžeta koji će opredijeliti civilnom sektoru, kao i način na koji će se definisati prioritetne oblasti, poručeno je na javnoj raspravi o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama zakona o nevladinim organizacijama (NVO).
Predstavnica radne grupe za izradu Nacrta zakona iz Centra za razvoj NVO, Zorana Marković, kazala je da je predlog predstavnika civilnog sektora bio da se iz budžeta Crne Gore izdvaja najmanje jedan odsto na godišnjem nivou.
„Mišljenja smo, kada bi se odredio najmanji iznos koji je vezan za budžet u visini od jedan odsto, da bi to u velikoj mjeri osiguralo sigurnost, naročito u periodu kada iz godine u godinu imamo smanjenje iznosa koji se opredijeljuje NVO“, rekla je Marković.
Ona je poručila da bi taj predlog trebalo da podrže državni organi, jer se, kako je objasnila, na taj način ne troši novac na civilni sektor, nego se kroz NVO usmjeravaju na realizaciju javnih politika.
Predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova, Ivan Šikmanović je, govoreći o razlozima za donošenje izmjena i dopuna Zakona o NVO, kazao da aktuelni zakon iz 2011. godine nije implementiran u dijelu koji se odnosi na finansiranje projekata i programa.
„Razlozi za to vezani su za nedonošenje podzakonskog akta kojima bi se bliže uredile procedure finasiranja projekata i programa NVO, ali više su vezane za promjenu politike u ovoj oblasti, koja je uslijedila u toku pripreme Strategije razvoja NVO, kada je na predlog Minstarstva finansija, afirmisan novi sistem finansiranja“, objasnio je on.
Šikmanović je precizirao da je strateško opredjeljenje finansiranja vrsta kombinovanog modela upostavi, po kom bi programiranje finansijske podrške iz budžeta projekata i programa NVO bila centralizovana od Vlade, dok bi raspodjela sredstava bila odgovornost resornih ministarstava.
Izvršna direktorica NVO Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Marina Vujačić, rekla je da je za nju najdiskutabilnije pitanje koje se tiče prioritetnih oblasti, u odnosu na ukupan budžet koji će se opredjeljivati NVO.
„Dok god Vlada ne zauzme stav da treba da opredijeli od budžeta određeni procenat, kako je to tražila Koalicija NVO – Saradnjom do cilja i druge NVO, ostaje neizvjesno kako će se NVO finasirati, jer se ovdje radi o finansiranju projekata koji imaju za cilj sprovođenje javnih politika“, navela je ona.
Izvršna direktorica NVO Mreža za edukaciju i servis podrške za osobe sa invaliditetom, Miluša Žugić, ocijenila je da Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o NVO daje dosta boljih rješenja u odnosu na prethodni akt.
„Mislim da će taj Nacrt zakona donijeti izmjene koje će poboljšati rad NVO i koje će im olakšati djelovanje“, kazala je ona.
Žugić smatra da su važna novina Nacrta zakona nezavisni procjenjivači, koji će biti eksperti i koji će procjenjivati projekte.
„Važno nam je da stručne osobe pregledaju projekte NVO i daju svoj sud o njima da bi se izbjegao bilo kakav uticaj na članove komisije, jer vrlo često imamo situaciju gdje predstavnik NVO ne razmišlja mnogo o kvalitetu projekta, već više podnosilac tog projekta“, navela je ona.
Žugić je kazala da je dobro rješenje što će ministarstva odlučivati o finansiranju projekata NVO.
„Dobro je da ispred NVO sektora imamo svoje predstavnike, ali ministarstvo je odgovorno za realizaciju javnih politika jer su finansije kod njih“, dodala je ona.
Javnu raspravu o izmjenama i dopunama zakona o NVO je organizovala TACSO kancelarija u Crnoj Gori u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova.
Bonus video:
