Senat Prijestonice, koji uglavnom čine visoki državni zvaničnici, sastao se pretprošle sedmice prvi put poslije gotovo godinu dana.
S obzirom na to da se Senat, zadužen za razvoj Prijestonice, prošle godine sastajao sedam puta, u opoziciji to smatraju dokazom da se o razvoju Cetinja “brine” samo kada su izbori.
Zakonom o Prijestonici propisano je na čelu Senata Prijestonice predsjednik države Milo Đukanović.
Senat ima još osam članova, a gotovo svi su iz Demokratske partije socijalista: potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović, potpredsjednik Vlade Milutin Simović, ministri vanjskih poslova Srđan
Darmanović i kulture Aleksandar Bogdanović, rektor Univerziteta Danilo Nikolić, predsjednik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Dragan Vukčević, gradonačelnik Aleksandar Kašćelan i predsjednica Skupštine Prijestonice Maja Ćetković.
Prema Poslovniku koji je dostupan na sajtu Senata Prijestonice, njen predsjednik saziva sjednice “po potrebi”.
“Po potrebi. Eto koliko su ozbiljno mislili na Prijestonicu kad su pristupali izradi Poslovnika. No, ova odredba nam omogućava da najpreciznije izmjerimo koliku potrebu su visoki zvaničnici osjetili da se sastanu ove godine kad su problemi Cetinja u pitanju i ujedno daje najbolji odgovor na vaše pitanje”, kazao je predsjednik cetinjskih Demokrata Danilo Mrvaljević na pitanje “Vijesti” da li bi Senat trebalo češće da se sastaje.
Prva sjednica održana je 5. oktobra.
Sekretarka Senata Silvana Radonjić navela je u dopisu da je “predmetna sjednica prva u tekućoj godini, uzevši u obzir da je novoizabrani predsjednik Crne Gore stupio na dužnost 20. maja”. Međutim, Senatom je do 20. maja predsjedavao Filip Vujanović, a prva sjednica je održana gotovo pet mjeseci po inauguraciji njegovog nasljednika na mjesto predsjednika. Iz cetinjske URA, međutim, poručuju da se ova sjednica sigurno ne bi ni održala da on nije imao još jednu obavezu na Cetinju.
“Čini nam se da nije bilo proslave Dana vojske na Cetinju i obaveze Đukanovića da njoj prisustvuje, sjednica Senata Prijestonice ne bi bila ni zakazana, pa bi na nju čekali do nekog narednog gledanja Đukanovića sa Cetinjem. To što predsjednik države nastoji da ‘o jednom trošku’ završi ‘sve’ obaveze u Prijestonici samo po sebi dovoljno govori”, kazali su iz URA.
Demokrate i URA su saglasne da interesovanje državne vlasti za Cetinje ne postoji s obzirom da ove godine nema izbora, što, po njima, objašnjava veliki broj sjednica godinu ranije.
Odbornik Socijaldemokratske partije Nikola Đurašković ističe da s obzirom da su na Cetinju održani lokalni izbori, a da su zatim uslijedili i predsjednički izbori dinamika rada Senata objektivno nije mogla biti na nivou prethodne godine.
“Ono što svakako kao građanin i odbornik očekujem je snažan angažman Senata i lokalne uprave u pravcu korišćenja sredstava datih Zakonom o Prijestonici. Ne smije biti izgovora i ne smije se dozvoliti da se u svakoj budžetskoj godini ne utroši svaki euro dat ovim zakonom”, kazao je Đurašković.
Iz Prijestonice i DPS-a nisu odgovarali na pitanja da li smatraju da bi Senat trebalo češće da se sastaje od jednom godišnje, s obzirom na poslove koje ovo tijelo ima.
Poslovi Senata su Zakonom definisani na dva - prvi je da usvaja godišnji Program razvoja Prijestonice a drugi da zauzima stavove, razmatra i daje predloge i mišljenja državnim organima i organima Prijestonice o pitanjima značajnim za ekonomski, kulturni i istorijski razvoj grada.
“Baš bi bilo interesantno čuti mišljenje Senata o dugu Prijestonice od, sad već gotovo 38 milona eura, propalom projektu žičare, konstruktivan predlog oko rješavanja gorućih problema - depopulacije i ogromne stope nezaposlenosti”, kazao je Mrvaljević.
Prema Planu rada Senata Prijestonice za 2017. i 2018. godinu, koji su “Vijesti” dobile po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, stoji da je u februaru i martu ove godine oni trebalo da imaju dvije sjednice na kojima su bile po dvije teme. Međutim, one nisu održane.
Đukanović ubijeđen da će Senat raditi u interesu građana Cetinja
Senat bi trebalo da doprinose afirmaciji Cetinja kao kulturnog i istorijskog sjedišta Crne Gore i vrati i izgradi ugled koji zaslužuje, poručio je Đukanović na sjednici održanoj 5. oktobra.
“Đukanović je izrazio zadovoljstvo što će obavljati i dužnost predsjednika Senata, navodeći da je ubijeđen da će to tijelo raditi u interesu i na zadovoljstvo građana Cetinja i u skladu sa Zakonom o Prijestonici”, stoji u saopštenju Senata poslije sjednice.
U prvi plan istakao je potrebu realizacije najvećih projekata kako bi Cetinje primamljivom ponudom zainteresovalo investitore u cilju ostvarenja prioriteta razvoja i otvaranja novih radnih mjesta.
On smatra da bi trebalo urediti istorijsko jezgro Cetinja, u skladu sa njegovim kulturno-istorijskim značajem.
Sjednici nisu prisustvovali Darmanović i Vukčević.
Bonus video:
