Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama juče je ocijenio da članovima Komisije za praćenje istraga napada i ubistava novinara ne treba da bude dozvoljeno da od policije dobijaju lične podatke iz istraga o napadima na novinare.
Članovi Savjeta Radenko Lacmanović, Aleksa Ivanović i Muhamed Đokaj u više navrata nijesu postigli saglasnost po ovom pitanju, a na prethodnom zasjedanju sva tri člana su imala različit stav, s tim što je Lacmanović tada ocijenio da Komisiji treba dozvoliti pristup podacima Uprave policije.
Ne želeći da interpretira odluku, Ivanović je kazao da je nema kod sebe i da će je rado pročitati u toku radnog vremena, ali da je ona jako precizna i da se u njoj, između ostalog, navodi da nema osnova da se daju lični podaci koji se tiču izviđaja i pretkrivičnog postupka.
Đokaj se juče nije javljao na telefon dostupan redakciji.
Lacmanović je, međutim, ocijenio da mišljenje jeste rezultat pravnog tumačenja većine članova Savjeta, ali da se radi o “očekivanoj odluci po mjeri Ministarstva unutrašnjih poslova, a ne u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti i drugim domaćim i međunarodnim propisima”.
“Mišljenje koje je Savjet usvojio, a protiv koga sam bio je u potpunom neskladu sa pravnim poretkom Crne Gore. Svaka odredba na koju su se kolege pozvale prilikom usvajanja mišljenja, je upravo protivna njihovom pravnom stavu”, kazao je Lacmanović.
On je ocijenio da onaj ko ima dozvolu za pristup podacima koji su pod oznakom najveće tajnosti u državi, a to su članovi Komisije, može pristupiti i ličnim podacima.
“To je podrazumijevalo i ukoliko pristupe tim podacima, da ih moraju i čuvati čak i nakon prestanka mandata. Postavljam logično pitanje: kako Komisija može istražiti i pratiti rad nadležnih državnih organa ukoliko ne raspolaže sa svim podacima, pa makar oni bili i lične prirode? Nikako”, ocijenio je Lacmanović.
On je naveo da je dostup podacima Komisija tražila u skladu sa Zakonom, u kome se u članu 10 predviđa da se mogu obrađivati bez saglasnosti lica na koje se odnose, ako su pitanju poslovi od javnog interesa.
“Ne vidim koji je važniji javni interes u Crnoj Gori trenutno od toga da se sazna nešto više o ubistvima i napadima na novinare i imovinu medija. Uostalom, to je priznala i Vlada donošenjem odluke o formiranju Komisije. Takođe, pravni osnov za pristup ovim podacima postoji u u Konvenciji o ljudskim pravima i slobodama u članu 8, kao i Direktivi 95, 46 EU”, kazao je Lacmanović.
Policija se krije iza Agencije, kako ne bi dostavljala podatke
Lacmanović ja kazao da je odluka Savjeta rezultat probližavanja stavova između Ivanovića i predsjednika Savjeta Đokaja, tako što je prvi čovjek Savjeta odustao od svog stava.
“U početku, Đokaj je smatrao da postoji legitimni pravni interes i da samo treba utvrditi obim podataka koji Komisiji treba dostaviti uz obavezu da ih čuvaju kao tajnu i nakon isteka mandata. Interesantno je da je Đokaj odustao od svojih stavova i prihvatio početni princip Ivanovića da podatke ne treba dostaviti Komisiji. MUP je, budući da u okviru njega postoji odjeljenje za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, mogao da na osnovu raspoložive dokumentacije u svim pojedinačnim slučajevim odluči koje podatke treba da zaštiti, a ne da traži od Agencije da donese mišljenje. Utisak mi je da su željeli da se zaklone iz pravnog stava Agencije, u namjeri da Komisiji ne dostave tražene podatke, a ne da pomognu u otkrivanju eventualnih propusta nadležnih državnih organa kada je u pitanju otkrivanje nalogodavaca, izvršilaca i drugih učesnika napada”, kazao je Lacmanović.
Bonus video:
